Predstojećeg vikenda u najistočnijem hrvatskom gradu počinje 43. po redu tradicionalna gospodarsko-turistička manifestacija Iločka berba grožđa koja će ove godine otpočeti u subotu 28. kolovoza, a trajat će do nedjelje 5. rujna 2010. godine.

Iločka berba grožđa u Iloku se održava tradicionalno od 1962. godine, a proizašla je iz starog srijemsko-slavonskog običaja okupljanja pučana u vrijeme početka berbe sa svrhom čuvanja vinograda i slavljenja dobre godine.

Ove godine, tijekom osam dana glavni organizatori manifestacije, Grad Ilok i Turistička zajednica ovoga grada, ponovno su za sve svoje goste priredili čitav niz zanimljivih događanja poput druženja u vinogradima uz pjesmu, hranu i piće, ali i zanimljivog sportskog programa koji uključuje originalna natjecanja poput turnira u odbojci na pijesku na dunavskoj plaži ili pak biciklijade po iločkom vinogorju.

Najavljeni su i prigodni programi za djecu kao i bogat glazbeni program u kojem će sudjelovati KUD-ovi i puhački orkestri, tamburaški sastavi, ali i poznata imena domaće estrade poput Borisa Novkovića, Jasne Zlokić, Maje Blagdan, Blanke Došen, grupe Prva liga i mnogih drugih.

U petak 3. rujna održat će se i 7. Stručni susret vinara Podunavlja i Slavonije, a brojne goste će zasigurno ponajviše veseliti bogata ponuda slasnih srijemskih specijaliteta i posebne degustacije vinskih sorti iločkoga kraja i iločkih podruma.

Generalni pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a pokrovitelji: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Vukovarsko-srijemska županija dok je generalni sponzor tvrtka Iločki podrumi d.d.

Fotomaraton je fotografsko natjecanje koje je kao ideja, barem koliko je nama poznato, nastala u Copenhagenu ne tako davne 1989 godine. Natjecanje je zamišljeno tako da unutar određenog vremenskog perionda natjecatelj mora napraviti određeni broj fotografija koji odgovara broju tema koje su zadane, osim brojem i poretkom fotografija. Obično je to koncipirano tako da se unutar 12 sati moraju napraviti 24 fotografije.

Osim ovoga postoje i drugi koncepti gdje varira broj zadanih tema, a time i broj fotografija koje natjecatelj mora napraviti i naravno vrijeme trajanja. Ideja fotomaratona se proširila svijetom, a u Hrvatsku je prvi puta došla 15.9.2007. godine kada je održan prvi hrvatski fotomaraton na kojemu je sudjelovalo oko 150 natjecatelja, a održao se u Zagrebu.

Postoje varijacije na temu fotomaratona, recimo kada svaki natjecatelj dobije jednokratni fotoaparat, tako su svi apsolutno izjendačeni što se alata tiče.

Osim dobre volje, za sudjelovanje na Maratonu je potreban digitalni fotoaparat i 100kn za kotizaciju. Također Vam treba i memorijska kartica na koju će stati barem 24 fotografije.

Više informacija:

http://www.fotomaraton.hr

Ove godine LED Fest će se održati 27. i 28. kolovoza na poligonu Kinološkog kluba u Karlovcu.

Lokalna Elektronička Defenziva nastavlja tradiciju dovođenja domaćih DJ-a koji su godinu proveli u promoviranju više i manje poznatih žanrova elektroničke plesne glazbe, od svih mutacija i varijacija house-a, techna, electra, dubstep-a, drum and bass-a, ali i vizualnih umjetnika koji ono što doživljavamo pretvaraju u koherentnu audio-vizualnu cjelinu.

Prošlogodišnji festival u četiri dana ispunjena različitim ugođajima uspio je prikupiti tisuću mladih ljudi u Karlovac kako bi plesali, slušali, kimali glavama ili se naprosto čudili "Što je sad ovo?". Njihova misija da se Karlovac razbudi i traži nove oblike zabave je obavljena, što se može vidjeti iz procvata popriličnog broja novih događanja u gradu.

Zadržavajući tradiciju da rade nešto novo, te konstantno napreduju, ove godine žele u dva dana s većim prostorom, u novom ambijentu i jačom produkcijom pristupiti kreiranju zabave i promoviranju novih glazbenih i vizualnih smjerova u Karlovačkoj županiji.

Simbolično poručuju: "Probili smo LED!"


Datum: 27. i 28. kolovoza 2010.

Lokacija: Poligon Kinološkog kluba Karlovac, open air

Ulaz: besplatan

Prema riječima direktorica Mitinga Ivana Brkljačić, premda su su prihodi Mitinga znatno pali, s prošlogodišnjih oko 5,2 milijuna kuna na 4,2 milijuna, sigurno nam slijedi jedan od najboljih Mitinga, jer Zagreb sad ima svoju europsku prvakinju na svom Mitingu što se nikad dosad nije dogodilo. Miting je utemeljen na domaćim atletičarima, a hrvatska atletika je jača nego što je ikad bila. S inozemnim sportašima intenzivno pregovaramo, a jedna od najjačih disciplina bit će Memorijalna utrka na 110 metara s preponama.

Prodaja ulaznica je započela 12. kolovoza, a sve dodatne informacije možete pronaći na internetskoj stranici na adresi: www.zagreb-meeting.com.

Ulaznice možete kupiti na ulazu Športskog parka Mladost, (plava kućica), svakog radnog dana od 13 do 19 sati, adresa je Jarunska 5, Zagreb, a broj telefona 01 3658 547. Cijena ulaznica je: tribina istok – 20 kn, tribina zapad – 50 kn, VIP loža – 200 kn.

Festival se službeno otvara u 20:30h ispred pazinskog kaštela nakon čega odmah slijedi zanimljiv program i koncert pazinske grupe "Hot Club de Istra". Bitno je također spomenuti da se danas u 20:00h u prostoru društva likovnih stvaratelja otvara izložba "7x7" čiji je autor Davor Sanvicenti. Izložbu se može pogledati svakodnevno u radno vrijeme galerije, tj. od 10:00 do 13:00h te od 17:00 do 20:00h.

Današnji program: 

20:00h galerija Društva likovnih stvaratelja Pazin - Davor Sanvincenti - “7x7”, izložba
20:30h SVEČANO OTVARANJE FESTIVALA, oko Kaštela
Davorka Tumpić - "Uhvaćeni plijen" instalacija, 2010.
Prezentacija “BRAND BOOK-a 7DS “
Zoran Rajšić - “7 DANA“ početak performans koji traje svih sedam dana
Matija Debeljuh - “Opsesija”- flm: igraju-Sven Medvešek, Ivana Roščić, Olga Pakalović, Urša Raukar /Opsesija je priča o tjeskobnim, ovisničkim ljubavnim odnosima. O strahovima i
zatočenom umu. O (ne)mogućnosti da se othrvamo vlastitoj prošlosti. Ali i ljubavi, kao mogućem izbavljenju ... / trajanje 20 min
KONCERT “HOT CLUB DE ISTRA“ – gipsy swing jazz 

Danas je petak, 13. kolovoza. Većina će reći – pa što, dan kao i svaki drugi, no isto tako većina će tijekom današnjkeg dana barem jednom konstatirati notornu činjenicu da je danas trinaesti dan mjeseca kolovoza i baš da je danas petak. U beznačajnim siticama tipa – honorar još nije stigao na žiro račun ili kakav nerzovan razgovor s predpostavljenim na poslu, mnogima će biti opasan znak turobnog dana kojeg je trebalo prespavati. Jer, to svi znamo, 13 je sam po sebi nesretan broj, a kad se tome doda i još petak, stupanj očekivane nesreće postaje toliki da se oni manje hrabri (ili više ludi) odluče na maksimalan oprez i ostanu doma.

Izbjegavajući svaku aktivnost, ostajući u dobrovoljnoj izolaciji doma, nadaju se da će preduhitriti očekivanu nesreću. Prema psiholozima riječ je o paraskevdekatrifobiji, znantveno dokazanoj fobiji od datuma – petak 13., što je samo teži oblik raširenijeg straha od svega što je povezano s  brojem 13. ili, što bi psiholozi rekli,  paraskevdekatrifobija, još jedna u nizu fobija suvremenog čovjeka.

Makoliko to smatrali efemernim, strah od broja 13 izborio je svoj legitimitet. Tako će vam akrhitekti, primjerice, reć da „više od 80 posto nebodera u svijetu uopće nema 13-ti kat“, zaboravljajući pritom da je takvo istraživanje, u stvari nemoguće provesti. Oni uporniji, „stručnjaci straha“ hotelima često ne postoji soba broj 13. No, ako i na sobi ne piše broj „13“ to ne znači da ona ne postoji, jer zdrava logika govori da svaki hotel s minimalno 14 soba mora imati i trinaestu sobu. Tako kod tradicionalno sujevernih susjeda Talijana, u renesasnoj Firenzi susrećemo navadu da se kuće koje se nalaze između kućnih brojeva 12 i 14 imenuju su brojem 12 i pol. Na primjedbu kako je kuća 12,5 u nizu kuća ipak trinaesta, nazagriženiji povlače neoboriv argument – sjetite se samo misije na Mjesec, nesretne misije "Apollo 13"!

U svom eurocetntrizmnu, imanentno ukorjenjenom u kršćanska učenja, (dosita, zašto samo praznovjerja Starog svijeta globalizirana?), iracionalan strah (netočno, jer svaki je strah po definiciji – iracionalan), za fobije povezane s brojem 13. i s petim danom tjedna uvijek pronalazimo u kršćanskoj tradiciji. Tako ćemo reći da je upravo u petak je bio i dan kad je Isus razapet, ili idemo još dublje u prošlost tvrdeći kako su upravo u petak Adam i Eva pojeli zabranjeno voće, a uostalom, opće je poznato kako je upravo u Kain ubio Abela. Zanimljivo je da još nitko nije odgovorio zašto bi spomenuti događaji za tijek dalje povijesti  bili nesretni, jer dijalektički promatrano, upravo su oni slijedom novih događanja koji su inicirali, stvorili svijek koji živimo.

Kako bilo, svom lošem ugledu petak može zahvaliti kršćanskoj predaji. Nakon što im se izgnastvo iz rajskog vrta više nije činila kao snažan argument prokletstva rednog broja jednoga dana, gurui prznovjerja ponudili su novo objašnjenje, ovaj put u suglasju sa nebrojenim teorijama zavjere stetog grala, svete krvi i vitezova templara. Naime, povijesni izvori tvdre kako je srednjovjekovna „noć dugih noževa“, krvavo ukinuće reda vitezova templara, kad je 1307. godine francuski kralj Filip Lijepi u dogovoru s tadašnjim Papom, naredio uhićenje i pokolj vitezova templara pod optužbom hereze. Ipak, budimo objektivni, premda ideološki obojen, to je bio politički sukob oko moći ... i novca, a to uvijek ide zajedno.

Mitovi, legende, vjerovanja, običaji, sve to čini koloplet da nam broj 13. bude nesimpatičan. Tako je Juda, taj omražeini izdajica Isusa, bio 13.-ti gost na Posljednjoj večeri. Ili još dublje, u vjerovanjima veličanstvenog Rima duboko je ukorjenjena prispodoba da sastanak vještica uvijek podrazumjeva njih 12, dok je 13. mjesto čuvano za njega – Vraga osobno.

Postoji neki dubok i skriven razlog zbog čega je povijest svijeta, opet eurocentrična i kršćanska, smatrala sve do broja 12 cjelovitim i sretnim, a nakon njega dolaze problemi, dolazi nemir koji narušava harmoniju broja 12. Tako je 12. mjeseci u godini, 12 je apostola, 12 zodijačkih znakova, 12 grčkih bogova na Olimpu.

Novovjeka mitologija broj 13. ima i svoje mitove zasnovane, uglavnom, na poluinformacijama. „Crni petak“ poznati je burzovni krah krajem dvadesetih prošlog stoljeća na Wall Streetu, u stvari, dogodio se u četvrtak, no vrijest su objavile europske novine tek u petak. Kako tada nije bilo interneta i televizije, četvrtak je (p)ostao petak.

Na slici je vidljiv most preko "Male jame" te s lijeva nekadašnji tzv. "palacin" (danas kancelarije tvrtke "Puris") i s desna – zgrada garaža (danas agraria "Tinal").

*fotografije je moguće koristiti isključivo link na izvor te uz odobrenje autora. Za sve informacije kontaktirajte nas na peric.drazhen@gmail.com

*sve do sad postavljene fotografije mogu se vidjeti u galeriji ili u prethodno objavljenim člancima

*otvorena je i nova tema na forumu gdje možete komentirati slike

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor danas je u Kninu novinarima izjavila kako će Vlada učiniti sve da ne dođe do poskupljenja kruha ove jeseni.

"Što se nas tiče, mi ćemo učiniti sve da se to ne dogodi. Međutim, treba razgovarati", izjavila je Kosor odgovarajući na novinarski upit kako komentira najave o poskupljenju kruha ove jeseni. "Treba ponoviti svakome da u ovako teškim vremenima krize svatko mora dati svoj doprinos - od članova Vlade do trgovaca", dodala je Kosor.

Rekla je da je prošle godine obavila razgovore sa svima onima koji odlučuju o poskupljenju ili pojeftinjenju prije svega prehrambenih artikala. "I ovaj ćemo putrazgovarati, pa ćemo vidjeti", kazala je Kosor. Ona je danas zajedno s više ministara, koji borave s njom u Kninu u povodu Dana pobjede, posjetila tvrtku TVIK - Tvornicu vijaka Knin. Izjavila je kako je s ministrima došla "pokloniti" se uspjesima TVIK-a jer ta tvrtka sada ima 240 uposlenih a uskoro će se, istaknula je, otvoriti još jedan pogon u kojem će se uposliti 300 radnika. "TVIK zaslužuje naše duboko poštovanje. Mislim da je na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja pravi trenutak za posjetiti tu tvrtku", kazala je Kosor. Novinarima je premijerka pokazala maketu broda što su joj danas poklonili u TVIK-u. Rekla je da je na brodu lik za kormilom, ona. "To sam ja, dobro sam ispala", rekla je premijerka Kosor pokazujući maketu broda.

Legenda o potezanju Mrduje stara je vjerojatno stoljećima već, ali eto za ovu priliku nije je zgorega ponoviti još jednom. Naime, za one koji malo slabije poznaju ovaj naš dio svijeta, Mrduja je otočić nevelikih dimenzija kakvih na našem plavom Jadranu imamo u o-ho-ho broju i na prvi pogled baš po ničemu nije posebna, čak bi je neki geografski čistunci prije proglasili hridi nego otočićem, ali unatoč svemu, Mrduja se i te kako izborila za svoje časno mjesto među jadranskim škojima ponajviše zahvaljujući svome položaju. Smještena u Splitskim vratima, otprilike po sredini prolaza kojima vjekovima prolaze brodovi prema dalekim obalama, Mrduja je oduvijek imala strateški značaj, tako da je onaj koji je gospodario njome slobodno mogao postaviti carinsku ispostavu na njezinim škrapama.

I kako to kod nas obično biva, najbliži susjedi odvajkada su u nekim zavadama čak i oko beznačajnih međa a kamo li neće oko ovakve strateške točke pa su se prema davnoj legendi, Šoltani i Bračani jednom skupili oko Mrduje i potezali je konopom svaki na svoju stranu, prvenstveno s namjerom da jednom zauvijek dobiju odgovor na sudbonosno pitanje - čija je Mrduja?

Ako je vjerovati očevicima, sukob gigantskih razmjera trajao je satima i dok su se ljuti ratnici u čudu pitali “il’ se Mrduja priteže il’ se konop rasteže", konop je već dosegnuo krajnju točku svoje tolerancije i u jednom trenutku jednostavno - pukao! Tako su za vijeke vijekova ostali nerazjašnjeni imovinsko-pravni odnosi između Šoltana i Bračana, a neki spretni i bistri ljudi s obe strane Spliskih vrata odlučili su ovaj događaj uprizoriti i napraviti od njega pravu atrakciju.

Kako mi se ove nedjelje pobrkalo sve što se pobrkati može, barem što se planova tiče, plovidba prema Mrduji već je bila otpisana stvar, ali zahvaljujući mojoj tovarskoj upornosti, da ne kažem ludosti, ipak smo krenuli preko "velikog mora." Nošeni valovima popodnevnog maeštrala okrenuli smo puntu Čiova bez ikakvih problema, a tada nam je slijedilo još najmanje dva sata u tapa-tapa ritmu preko Bračkog kanala.

U međuvremenu, ovaj maeštralić koji nam je tako fino gugutao sve dok je puhao u krmu, u novim se okolnostima potpuno razgoropadio tako da su nam njegovi valovi koji su sada dolazili točno u desni bok donijeli prilično problema. Malo valjanja na jednu bandu pa malo na drugu pa se u čas propne pa se spušta pa stenje pa posrće, o bložemili, tako sam čvrsto držao kormilo da su mi prsti doživjeli da prostite - ukrudbu, tako da još i sada jedva tipkam po tipkovnici.

Da se u tom modrom prostranstvu ne bi osjetili samima i izgubljenima, pobrinuli su se neki dražesni brodići kao na primjer katamaran "Croazia Jet", inače prava beštija od broda.

Ovaj "špagetar" tako prokuva more oko sebe, da kad jednom naiđeš na njega, moraš biti pripravan na pravi rodeo na valovima. Kako je to izgledalo kad su se "normalni" valovi spojili sa ovim "beštijinim", uhhh... bolje da ne pričam.

Nakon tako šokovitog bliskog susreta, po desnom boku nas je sustigla ribarica ne odveć poetičnog imena - "Sardina."

]]> Zanimljivosti 2010-08-05T05:10:03+00:00 http://garesnica-hr.com/hrvatska/hrvatska/3.-smotra-klapa-u-dobrinju/ http://garesnica-hr.com/hrvatska/hrvatska/3.-smotra-klapa-u-dobrinju/#When:07:28:52Z

Jutros nam je Krasch-expressom stigla pošiljka, ustvari smeđa koverta. Trebalo je potpisati primitak, ali već smo se navikli da ono što se potpisuje na vlastitu odgovornost, može biti poslije neugodno i bolno. Srećom se šefica vratila sa godišnjeg odmora i hrabro potpisala.

Nećemo ovdje spominjati da se ljutila što, dok nje nije bilo ovdje, nitko ništa nije radio. Kao da smo mi krivi što je otišla toćati noge u more na krčkim plažama. I to skoro mjesec dana. A poznato je da kad mačke nema, miševi kolo vode.

Otvorili smo kovertu i iz nje je ispalo nekoliko fotografija i jedan komad papira, ustvari istrgnut jedan prazan račun iz paragon bloka, na čijoj je poleđini bilo dosta toga nažvrljano. Prepoznali smo rukopis našeg Lutajućeg reportera. Prionuli smo čitanju, ustvari dešifriranju žvrljotina. Evo što smo uspjeli izvući:

„Šaljem vam mokre (vjerojatno je mislio „morske“… ili hm nije…) pozdrave iz Dobrinja.

Danas sam imao čast prisustvovati promociji najnovije knjige književnika, esejista, novinara… Branka Turčića „Gazde i gazdarice. Evo knjige (knjige normalno nije bilo u koverti, nego samo slika naslovnice):

Evo ekipice koja je vodila promociju knjige – s lijeva na desno: Neven Komadina, načelnik općine Dobrinj, Branko Turčić, autor knjige, Valter Lisica, urednik i Gordana Gržetić, voditeljica

Promociju je simpatično vodila simpatična voditeljica Gordana Gržetić. Za stolom uz autora knjige su sjedili načelnik općine Dobrinj Neven Komadina i urednik knjige Valter Lisica. Branko je sve ispozdravljao i zahvali se svima na svemu, načelnik se zahvalio na zahvaljivanju i također sve ispozdravljao, a urednik Lisica je čitao odlomke iz knjige. Nadao sam se da će pročitat cijelu knjigu, da se ja ne moram mučiti. Ali nije, vrag jedan!

Na kraju sam mislio da će autor pokloniti nekoliko knjiga, barem općini Dobrinj, koja mu je bila sufinacijer i meni koji mu nisam bio sufinancijer. Ali ništa od toga. Nikome nije dao ništa, barem ne javno na promociji. Pa sam onda morao ispljunuti 80 kunelića i sam kupiti knjigu. A baš sam to spremio za Zorine, odnosno Nikičine šurlice i nekoliko žuja.

Ali barem mi je napisao posvetu na knjigu. Gledajte i požderite se hahaha

Ovih dana ministar Milinović je najavio da bi plaće zaposlenih u javnom sektoru mogle biti smanjene za 10-15 posto. Ta izjava samo je jedna u nizu sličnih izjava kojima se građane upozorava da budu sretni trenutnim stanjem jer će biti još gore. Nesumnjivo riječ je o novom diskursu političkih elita, a ne o slučajnom ekscesu. Narativ ''bit će vam još gore'' potpuni legitimitet je dobio sa Sanaderovim odlaskom, tako da se sve više stječe dojam da je vječito nasmijani ''potpisivač jamstvene kartice'' otpremljen u prijevremenu političku mirovinu samo zato što je bio istreniran za ulogu optimista. Pa bi u novoj ulozi donositelja loših vijesti bio neiskoristiv.

   U ovom tekstu zastupam tezu da je hrvatska politička povijest tijekom dva desetljeća nakon osamostaljenja paradigmatski primjer dvaju modela vladanja odnosno upravljanja društvom, zasnovanih na dva temeljna načela – načelu straha i načelu nade. Povijest nam otkriva da je na kombinaciji tih dvaju načela vladanje oduvijek bilo zasnovano. Uostalom, tabu i obećanje raja nezaobilazne su konstituente društva kao takvog. U suvremenom političkom rječniku, koji je začudno vulgaran i neprijateljski impostiran spram ideje ljudskog dostojanstva, to se dvojstvo često svodi na sintagmu o 'mrkvi i batini', no ona na tipično anglosaksonski način pojednostavljuje, da ne kažem bestijalizira, odnose u ljudskom svijetu. U tekstu koji slijedi također nastojim pokazati kako se hrvatski slučaj uklapa u širu, globalnu sliku. Hrvatske devedesete su stršile, išle protiv trenda u zapadnoj kulturi, zato je Hrvatska bila iznimka u europskom kontekstu. Državno osamostaljivanje Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore bilo je tek uzgredna posljedica hrvatskog rata za osamostaljenje, dok je slučaj Slovenije, Slovačke i bivših sovjetskih republika drukčije naravi i ne odudara u bitnome od ''europskog kursa''. Nakon 2000. Hrvatska se vraća u europski okvir, prestaje stršiti, postaje europska zemlja u pravom smislu te riječi. Stoga se može zaključiti da u osnovnome nisu lagali ni Tuđman, ni Račan, ni Sanader (Mesića izostavljam kao nevjerodostojna i beznačajna političara u svakoj od njegovih kvazipolitičkih pretvorbi)  – svaki od njih je ostvario ono što je obećao: Tuđman samostalnu, demokratsku i ponosnu Hrvatsku; Račan i Sanader europsku, pokunjenu Hrvatsku.

  Središnju tezu da se upravljanje društvom zasniva na principu straha i/ili nade relativno je lako dokazivati na primjerima brojnih državnih tvorevina u povijesti. Sva carstva staroga vijeka temeljila su se na strahopoštovanju koje su podanici osjećali naspram središnje vlasti, bilo da je ona bila oličena u liku faraona, nekoj formi istočnjačke despocije ili u osobi rimskog imperatora. Doduše, ta vlast je osiguravala funkcioniranje društva i određeni, manji ili veći, stupanj sigurnosti podanicima. I to je bit onoga što je Hobbes nazvao ''društvenim'' ugovorom, raščaravši tako instituciju vladara, što je u lancu događaja koji su u konačnici doveli do propasti europskih monarhija bila itekako važna karika. Iako, razmotri li se u svojoj doslovnosti kao što je često postupano s božanskom legitimacijom monarha, teorija o društvenom ugovoru ne doimlje se puno smislenije i uvjerljivije od teze o božanskom porijeklu kraljevske vlasti.

    Sam strah, naravno, nije dovoljan za funkcioniranje društva, ljudima je nužno ponuditi i neki smisao. Mnogobpžačka stara društva s tim su izlazile na kraj na različite načine, no uvijek posredstvom mitskog osmišljavanja ljudskog iskustva. Ipak, nemoguće je ne uočiti stanoviti fatalizam kao temeljnu odrednicu starog vijeka. Vrijeme se kreće u krug, ništa novo se ne može dogoditi, ''zlatno doba'' smješteno je prošlost, čovjek je nepromjenjiv i podložan sudbini, bogovi su kao i ljudi, samo puno moćniji – u tako postavljenom svijetu ono što danas nazivamo nadom moglo je biti tek dostojno ispunjenje vlastite sudbine. Zato je u pravu Joseph Ratzinger, aktualni papa Benedikt XVI,. kada kaže: ''Ateistička kultura modernog Zapada još uvijek živi zahvaljujući oslobođenju od straha od demona koje je donijelo kršćanstvo. Ali ako bi se ovo otkupiteljsko svjetlo ugasilo, uz sve svoje znanje i tehniku, svijet bi upao u strah i beznađe. Već postoje znakovi povratka mračnih sila dok se u sekulariziranom svijetu povećava broj sotonskih kultova.'' ( Joseph Ratzinger/ Vittorio Messori: Razgovor o vjeri – Jasni odgovori na suvremene dvojbe, Verbum, Split, 2005., str. 130 – 131.).  

   Ono na što aludira Ratzinger jest stanovita imanentna racionalnost i modernost kršćanstva. Oslobodivši čovjeka straha od demona koji su nastavali svaki kutak nepoznatog u svijetu starog vijeka, kršćanstvo je omogućilo čovjeku racionalno ophođenje s prirodom i postupno podvrgavanje svijeta prirode vlastitim namislima. Eshatološka okrenutost kršćanske vjere budućem dolasku Kraljevstva Nebeskog omogućila je zapadnu civilizaciju sa središnjom ulogom moderniteta u njoj. Nije slučajno da je sam pojam moderniteta nastao u kasnoj antici kada se pridjev modernus rabio u opreci s pridjevom antiquus kako bi se označila novost kršćanstva, njegov raskid sa starim svijetom. Novost kršćanstva je u tome što ono ljudskom nastojanju daje perspektivu i konačni smisao, ali udahnjuje smisao i povijesti. Na toj osnovi moguć je bio racionalizam, prosvjetiteljstvo i moderna kao epoha, koliko god se te pojave etablirale kroz opoziciju kršćanskom nauku. Ono zajedničko svim tim povijesnim procesima jest ''princip nade'' ili, ako se baš hoće, utopijska svijest koja vuče naprijed. Politički sustavi koji su se kroz europsku povijest mijenjali pribjegavajući sad strahu, sad nadi, a najčešće kombinaciji tih dvaju načela u upravljanju društvom, no ''kulturni kapital'' eshatološke provenijencije cijelo to vrijeme stajao je na raspolaganju i činio se praktično neiscrpivim. U dvadesetom stoljeću ispostavilo se da nije tako i da ''središte ne drži''. Teoretičarka književnosti Dubravka Oraić Tolić  za dvadeseto stoljeće kaže: ''Naše je stoljeće Janus s dva lica: jednim okrenut u budućnost (utopija) i drugim okrenut u prošlost (nostalgija), jednim velikim, svijetlim, jasnim, eksplozivnim i drugim malim, tamnim, mutnim, implozivnim. Prvo lice netko bi mogao nazvati avangardom i modernizmom, a drugo postmodernom i postmodernizmom'' ( D. Oraić Tolić: Paradigme 20. stoljeća /Avangarda i postmoderna/, Zagreb 1996., str.88.). Avangarda je predstavljala svojevrsni vrhunac utopijske svijesti, no u svojoj političkoj realizaciji (fašizam, nacizam, komunizam) izrodila se u svojevrsne distopije u kojima se upravljalo uglavnom uz primjenu terora, dakle ono što se rodilo kao čedo nade održavalo se uz pomoć straha.

]]> Politika 2010-08-03T10:38:53+00:00 http://garesnica-hr.com/hrvatska/hrvatska/nakon-20-godina-hrvatska-dobila-nacionalni-okvirni-kurikulum/ http://garesnica-hr.com/hrvatska/hrvatska/nakon-20-godina-hrvatska-dobila-nacionalni-okvirni-kurikulum/#When:06:37:25Z

O Nacionalnome okvirnome kurikulumu ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa govorili su ministar dr. sc. Radovan Fuchs i državna tajnica prof. dr. sc. Dijana Vican.

Nacionalni je okvirni kurikulum donesen nakon 205 javnih rasprava, 1.200 javnih očitovanja, a prošao je i saborsku proceduru. To je jedini dokument o obrazovanju koji je prošao usuglašavanje na svim razinama sustava i time postao presedan društvenoga konsenzusa.

Zahvalnost za osmišljavanje i izradbu ovoga vrijednoga i važnoga dokumenta dugujemo mnogima - članovima i stručnjacima u području odgoja i obrazovanja triju Vijeća za nacionalni kurikulum, odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, pedagozima, psiholozima, knjižničarima, stručnjacima edukacijsko-rehabilitacijskog profila, ravnateljima, učenicima i roditeljima, sveučilišnim profesorima i akademicima. Zahvalnost dugujemo brojnim ustanovama - ministarstvima, institucijama pravobranitelja, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, sveučilištima i njihovim sastavnicama (fakultetima, odjelima, akademijama), agencijama, sindikatima, školama, Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj obrtničkoj komori. Svoj doprinos dala su brojna županijska stručna vijeća, centri za odgoj i obrazovanje, strukovne udruge i društva, političke stranke, te brojni pojedinci.

Nacionalni okvirni kurikulum svima nam pokazuje očekivani tijek odrastanja, odgoja i obrazovanja naše djece, učenika i mladih na putu ka znanju, kompetentnosti, uspjehu i konkurentnosti. Ta će očekivanja biti ispunjena odgovornom, savjesnom i dosljednom primjenom ovoga dokumenta.

Zdravko Mamić opet napada novinare, verbalno, direktno, u glavu, kako samo on zna. Brutalno i primitivno. Nova je meta bio novinar Večernjeg lista Igor Flak, inače autor vrlo zanimljive knjige proročanskog naziva Na-Šti-Ma-Či (Nane, Štimac, Mamić, Ćiro).

Hrvatska je na godišnjem, pa nitko nije odmah reagirao, ni Duka, ni Hrvatsko društvo novinara. Ipak, Hrvatski zbor sportskih novinara imao je svoj zakašnjeli stav o tom i takvom ponašanju, o toj osobi i o rečenicama koje on kaotično izgovara kad god zaželi. „O njemu smo pisali nekoliko puta posljednjih godina“, kažu  i dodaju: „upozoravali smo da će se sve to događati dok god ga se tolerira, poziva kao gosta pred kamere, dok se njime puni medijski prostor i ukrašavaju naslovnice hrvatskih novina, no više je nego očito da je taj naš apel, izgleda, jalov napor.“

Ipak, insticucionalno gledano, časno, ali s obzirom na težinu povrede novinarske struke, ali i hrvatske javnosti u cjelini, premalo, HZSN se još jednom, nerado, „spušta na primitivnu razinu izvršnog dopredsjednika NK Dinamo, želeći pokušati kolegama i javnosti ukazati da je bolest, koja se širi iz Maksimirske 128 neizlječiva bilo kojim drugim načinom osim - ignoriranjem, a ovim putem još samo apeliramo da se tim problemom i tim čovjekom doista počnu baviti neke druge hrvatske institucije. Zna se koje, ako imaju hrabrosti," stoji u priopćenju kojeg je potpisao predsjednik HZSN-a Jura Ozmec.

A tko je trebao reagirati? Zaštitari? Kolege novinari nazočni na press konferenciji? Policija? Hitna pomoć? Upravo tako. I tim redom. Tek tada bi bili civilizirana država, a novinarstvo u Hrvatskoj, časna profesija. Prema onoj narodnoj „lako je budalu zajebavat, treba budali pomoć“, kad je krenula Mamićeva eskapada, u duhu elementarne građanske uljuđenosti, trebalo je apelirati, upozoriti organizatore, prosvijedovati i krajnjoj liniji, ako ne ide drukčije, mobitelom pozvati Hitnu....

Ovako, Zdravko Mamić, mairom pijanog siledžije nakon fajrunta u gostionici zvjerskim urlanjem, snagom proizvedenih decibela umjesto argumenata, pristunim novnarima, u formi manijakalnog monologa, začinjenog repretoarom psovki polusvijeta kojemu, očito, i sam pripada, objašnjava „svoju istinu“. Busa se u prsa, razmeće poštenjem, psuje i bljuje, nudi stotine tisuća eura... Nazvati takvo ponašanje u suglasju s onom narodom maksimom od maloprije „uličnim“, stvarno je uvreda za ulicu.

I što se dogodilo? Ništa. Muk, psovka, muk... u publici čak i poneki smješak, najvjerojatnije kao reakcija „super, dobro je da ja nisam na tapeti“.

Bez namjere da glumim odvjetnika kolegi Flaku, ipak, on je natransparentnija žrtva Mamićeve agresije, ali žrtve smo i svi mi, cjelokupna hrvatska javnost, upozorio bih na par elementarnih činjenica. Prije svega, valja reći da je otac Igora Flaka Rajko Flak, čovjek bez mikrosokpske mrlje u profesionalnoj karijeri nogometnog pedagoga, kojem u je, eto,  pomahnitali Zdravko Mamić, ni krivom ni dužnom, pred svim hrvatskim medijima riječima j.... ženu. Korak dalje, upravo taj je Flak, Rajko, a ne Igor, prije četrdeset godina, igrom slučaja, pomogao obitelji Mamić, konkretno Zdravkovu i Zoranovou bartu Stojanu da u prijeđe "sveti klub". O starome Flaku, danas ni riječi, uostalom, to je čovijek koji prema svojim moralnim vrednotama, odavno ne pripada hrvatskoj nogometnoj močvari, dok Dinamov dopredsjednik imenom njegova sina „briše pod“ Plavoga salona, simbola moći kluba koji Mamić uzurpira godinama.

Upravo na toj naoko beznačajnoj činjenici, jer kod nas je normalno proganjati djecu zbog „grijeha očeva“, ali ne i obrnuto, siroti Mamić jest u pravu kad kaže da on „nije Joca Amsterdam“. Doista, mafija, pa bila ona i balkanaska, ima svoj kodeks časti, važno vezivno tkivo organiziranog kriminala, zasnovanog na načelu lojaliteta utemeljenog na „vezivanju“ čovjeka za riječ, uslugu za uslugu, čast za čast, povjerenje za povjerenje. U tome svijetu izdaja povlači kaznu, smrt, odanost je samorazumljiva još od dana inicijalizacije, a kršenje kodeksa „časti“, vjernosti, odanosti i šutnje neoprostiva hereza.

Zdravko Mamić, čovjek koji periodično po medijima saspe „sve po spisku“ svojim kumovima, najbližim prijateljima, suradnicima, svemu i svakome, egocentrik je najtežeg oblika vrlo upitnih moralnih vrednota. Glib u koji svakim novom izjavom o ovoljetnoj aferi namještanja nogometnih rezultata iz sata u sat tone hrvatska fudbalska elita, da fudbalska, jer je njezin fundament metalitetom glavnih aktera još uvijek duboko ukorjenjen u jugoslavenskom fudbalu, gdje jedni druge optužuju, love za vratove, pljuju, blate vrijeđaju i prijete, pokazuje da je stubovima, vertikalama hrvatskog nogometa kohezioni element lojalnosti ikome osim prema samome sebi, daleko ispod razine „dečkiju s Knežije“. Što su Mamićeve psovke, ako ne krici metastaziranog ega? Stvarno je glupo, ali u timskoj igri oni oduvijek igraju kao solo igrači. Što se nas tiče, tako bi fukcioniralo idućih dvjesta godina, no onda je na vrata zakucala njemačka Policija.

Nadalje, trpiti Mamićeve urede nije lako, ali netko i nekad to, jednostavo, mora. Da, i to valja reći, postoje novinari koji su se pozajmicama, pomoći u dnevnicama, našli u Mamićevu dnevniku. Konkretno, to znači da su oni dužnici, a njihov  je manevar vrlo uzak.

Stara se priča ponavlja. Mamić još uvijek jaše i hvali se uspjesima, računima punom blagajnom, Marković nema pojma o ničemu, Srebrić svima čestita pa čak i kad daje sućut, dok hrvatski nogomet tone, sve dublje i dublje, blato se topi i prljavšina polako izlazi na površinu. Onog trena kad svi progovore, kad se novinari dignu i kažu – dosta, i stanu u zaštitu svog kolege, tog trena će se hrvatski nogomet moći „pogledati u ogledalo.“

Umjesto zaključka, opažanje jednog od aktivnih promatrača zbivanja u hrvatskom nogometu posljednjih godina: „Od ispada do ispada, tome je čovjeku sve dopušteno i zato će Mamić uvijek novinarima j.... sve po spisku i nikom ništa. Isto kao suci koji su namještali utakmice i u restoranu „Venecija“ u Hrvacama primali novce za dobro odrađene gaže, prolaziti nekažnjeno i čuditi se hajki na njih. Dok se god ne raščisti glib u hrvatskom nogometu i dok nojevi ne dignu glavu iz pijeska, do tada će pojedini sponzori stajati ispred autobusa gostujućih momčadi i tražiti povrat svojih eura kojima se platila pobjeda svojoj momčadi, ali nije znao da mu je predsjednik kluba prodao utakmicu i platio još više da njegov klub izgubi. Djeluje malo konfuzno, ali je to ogledalo hrvatskog nogometa, a tko pažljivo čita znat će da nitko nije bez grijeha i kamen se neće baciti!“

Riječju, isto kao i hrvatsko društvo, naš je nogomet kapilarno prokvljen korupcijom i da ne bi zarazio ostatak hrvatskog sporta, mora hitno u karantenu. Barem dok ne odradimo još 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja.

Film "Neka ostane među nama" odnio je uvjerljivu pobjedu na netom održanom prestižnom hrvatskom filmskom festivalu u Puli na kojem je osvojio čak sedam Zlatnih Arena: najbolji film, najbolji redatelj (Rajko Grlić), najbolja sporedna ženska uloga (Ksenija Marinković), montaža tona (Srđan Kurpjel), scenografija (Ivo Hušnjak), glazba (Alfi Kabiljo i Alan Bjelinski) i kamera (Slobodan Trninić). Također, film je dobio i priznanje žirija Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana (FEDEORA).

Pridodamo li ovome i nedavno osvojenu nagradu "Europa Cinemas Label Award", na vrlo uglednom međunarodnom filmskom festivalu Karlovy Vary, za najboljeg redatelja (Rajko Grlić), nesumnjivo je da je film "Neka ostane među nama" jedan od najkvalitetnijih hrvatskih filmova u posljednjih nekoliko godina.

Redatelj: Rajko Grlić Uloge: Miki Manojlović, Bojan Navojec, Daria Lorenci, Ksenija Marinković, Nataša Dorčić

Sadržaj: "Neka ostane medju nama" je zločesta, indiskretna zagrebačka priča o virovima erotske strasti ispod mirne, trome površine građanske svakidašnjice i običaja. O nečemu što se događa u boljim obiteljima i uglavnom pristojno prešujuće, ali nije zbog toga manje bolno. Upoznajemo dva brata, njihove supruge, ljubavnice i djecu koja pouzdano ne znaju tko im je otac. Sve se ovdje izmiješalo u dvostrukim životima, paralelnim vezama, u gorkoj i slatkoj priči o neumornom traganju za ljubavlju i srećom, o požudi koja nikada zapravo ne gasne i užasnim posljedicama koje možete izazvati ako se, makar i slučajno, nađete u tuđem krevetu. RAJKO GRLIĆ Rajko Grlić je rođen 1947. u Zagrebu. Režiju igranog filma je diplomirao u klasi profesora Elmara Klosa 1971. g. na FAMU u Pragu.

Kao režiser i koscenarist radio je dugometražne filmove:

2010. Neka ostane među nama

2006. Karaula

2002. Josephine

2001. Novo novo vrijeme (dokumentarni, ko-režiser)

1991. Čaruga

1989. That Summer of White Roses

1986. Za sreću je potrebno troje

1984. U raljama života

1981. Samo jednom se ljubi

1978. Bravo Maestro

1974. Kud puklo da puklo

Ovi su filmovi igrali na redovnom kino repertoaru na svih pet kontinenata, bili prikazivani u takmičarskim programima najvećih svjetskih festivala uključujući i Cannes, te dobili mnoštvo međunarodnih nagrada. Kao scenarist je radio na pet dugometražnih igranih filmova, a na pet kao producent.

Natjecanje je otvorio Veljeno Zanki sa vrlo dobrih 214m te preuzeo vodeću poziciju za plasman u reprezentaciju, nakon njega Goran Čolak aktualni svjetski prvak i CMAS-ov svjetski rekorder preronio 219m te preuzeo vodstvo u ukupnom poredku, ostali su još Davor Franičević do sada stalni reprezentativac i nova nada Mario Brčić, koji je iz Zagreba već imao rezultat od 212m. Davor je za ulazak u reprezentaciju morao nadmašiti taj rezultat, ipak na kraju se morao zadovoljiti sa 192m.

Tako je muška reprezentacija izabrana i čine je Goran Čolak, Veljano Zanki te Mario Brčić. Ženska izabrana vrsta već poznata te su sve tri reprezentativke propustile ovo natjecanje. Žensku reprezentaciju predstavljati će Dajana Zoretić, Karla Fabrio te Lidija Lijić. U oslabljenoj konkurenciji pobjedu je odnjela također dugogoišnja reprezentativka Helana Serdarević sa 130m te se time oprostila od reprezentacije. Prema riječima izbornika Ivana Drviša, ovo je daleko najjača selekcija koju Hrvatska šalje na veliko natjecanje, te bi uz malo sreće moglo biti mnogo medalja sa Europskog prvenstva. Goran Čolak: "Sa obzirom da sam u početku bazičnih priprema za Tenerife i nisam u dobroj ronilačkoj formi zadovoljan sam pobjedom i rezultatom koji je trenutno top 10 u svijetu ove godine, znam da se od mene puno očekuje na Europskom prvenstvu jednako tako i ja sam od sebe očekujem puno i dati ću sve od sebe da potvrdim naslov svjetskog prvaka i na Europskoj razini" Mario Brčić: "Ponosam sam što sam po prvi puta izborio nastup u reprezentaciji iako sam i prošle godine bio nadomak tome. Također je to velika stvar za RK Geronimo koji sada ima dva reprezentativca, Gorana i mene."

Umjesto da jasno iskaže stav o problemu Varšavske, medijski i politički značajnom slučaju, predsjednica Vlade Jadranka Kosor se od problema ograđuje i prebacuje lopticu u dvorište SDP-a: „Oni vladaju Zagrebom i to je njihov problem“, pokušava oprati ruke od slučaja Varšavska.

Sjećam se još jednog tvrdoglavijeg odgovora gospođe Kosor. Bilo je to u vrijeme kad se sa Stipom Mesićem natjecala za predsjednika države, a general Ante Gotovina se skrivao pred haškim progoniteljima. Na pitanje što bi učinila da na terasi nekog kafića na Jadranu ugleda Antu Gotovinu, Kosor je odgovorila: „Ja ga ne bih prepoznala!“

Odgovore na unaprijed poznato pitanje napisali su joj medijski stratezi HDZ-a (vjerojatno Mate Radeljić), ali trebalo je imati talent da bi na pet puta ponovljeno pitanje (Što ako ga ipak prepoznate?) odgovor bio isti: „Ja ga ne bih prepoznala!“

Ne sjećam se kako je na isto pitanje odgovorio Mesić, ali pamtim da je u tv sučeljavanju dominirao često ističući svoju prednost: „Ja sam naučio donositi važne odluke.“

Jogurt revolucija

Iako se slučaj Varšavska prenapuhan - novinari i oporbeni političari utrkuju se tko će se više udvoriti pripadnicima jogurt revolucije (Milan Bandić) - predsjednica Vlade ne može se ponašati kao da se to nje tiče. Ako ništa drugo morala je čestitati ministru Karamarku i pripadnicima policije koji su intervenciju u Varšavskoj odradili besprijekorno. Nakon pobjede u falklandskom ratu (1982.) Margaret Thatcher, kojoj su prije rata svi predviđali poraz, godinu dana kasnije na izborima je do nogu potukla oporbene laburiste. Na početku novog mandata opet veliki problem - štrajk rudara (1984.-1985.) predvođen najvećim britanskim rudarskim sindikatom Nacionalnom unijom rudara. Štrajk je završio neuspjehom a Margaret Thatcher (povećala je proizvodnju nafte) ostvarila još jednu veliku pobjedu. Kad su kulminirali navijački neredi u Engleskoj premijerka Thatcher inicirala je niz zakona kojima su navijači upristojeni, a divljaštvo iskorijenjeno. Nakon svega navijačima je poručila: „Riješila sam Faklande i štrajk rudara, neću dopustiti da mi navijači prave nerede u državi!“

Za što je kriv Šprajc?

Kad je premijerka Kosor ušutkala barba Luku („Šuti Luka!“) popularnost joj je osjetno porasla, a, kad je, nakon neuspjelog puča, iz HDZ-a isključila Sanadera, prestigla je i dotad nedodirljivog Stipu Mesića.

Jadranka Kosor, nakon što je „zajahala konja“ mora otići i korak dalje i naučiti donositi teške odluke. „Prepoznati“ prosvjednike u Varšavskoj i reći što misli o tom slučaju. Iskustvo s Bebićom i Sanaderom potvrđuje da javnost zna honorirati hrabre poteze.

Mediji i Varšavska poseban su slučaj. U svim radijskim vijestima Varšavska je na prvom mjestu, tv dnevnici svakodnevno počinju javljanjem uživio iz središta Zagreba, a s naslovnica dnevnih novina vrište „revolucionari“. Parafrazirajući bivšeg predsjednika Mesića mogli bi kazati da nema konzerve iz koje ne iskaču Teodor Celakoski ili Urša Raukar. Pojavi li se netko s druge strane (Tomislav Horvatinčić) i iskaže svoj stav, prosvjednici traže smjenu urednika. Demokracija i javnost za druge ne vrijede. Kad je Zoran Šprajc, objavivši da investitor ima sve valjane dozvole za nastavak gradnje, u svom stilu kazao „često pozivamo institucije da rade svoj posao, a kad se to dogodi opet ne valja“, i on se našao na udaru prosvjednika.

Ivekov poučak

U petak sam oko jedanaest sati u kafiću Bambino u Španskom popio kavu s gimnazijskim prijateljem Ivekom. Nismo se vidjeli desetak godina. Ivek vozi tramvaj i tog jutra se probudio u pola četiri. Naslovnica i uvodne stranice svih dnevnih novina koje smo listali bile su posvećene Varšavskoj. „Dragi moj prijatelju, ja se budim u tri ili četiri ujutro i dnevno prevezem pet-šest tisuća ljudi. Pogledaj šta ovi pričaju. Oni misle da su svi Zagrepčani na njihovoj strani. Hej, čovječe, o ljudima koji ustaju u pet ujutro da bi zaradili pet-šest tisuća kuna, o njima nitko ne govori. U ovoj zemlji što si veća budala to si više u medijima. Otkad je otvoren slučaj Varšavska u tramvaju nisam čuo nikoga da ih podržava. Ljudi koji rade poštuju druge koji rade. Oni hoće referendum. Ja bih im dao referendum. Ne bi dobili ni pet posto. Ili u moj tramvaj ulaze neki drugi ljudi.“ Toliko od Iveka.

Slijedeći njegovo razmišljanje sklon za osobu mjeseca predložiti „kraljica podzemlja“, dipl. ing. građevinarstva Marinu Dujmušić koja radi za Hoto grupu u Varšavskoj. U radnoj odori i sa šljemom na glavi javnosti poručuje: „Dok mi radimo na plus 45 stupnjeva 12 sati na dan, prosvjednici ljenčare.“

U svibnju 1998. godine Općina Malinska-Dubašnica započela je s izdavanjem lista Naši zvoni i s današnjim brojem izašlo je ukupno 50 brojeva. Tada je uz Grad Krk i Općinu Omišalj, Općina Malinska-Dubašnica bila najveća općina na otoku Krku po broju pučana. Općina je imala 2.161 stanovnika (prema popisu stanovništva 1991. godine) u 19 naselja. „Upravo zbog brojnosti tih sela i njihove međusobne nedovoljne informativne povezanosti, Poglavarstvo Općine Malinska-Dubašnica odlučilo je pokrenuti vlastito glasilo“, napisano je u prvom uvodniku.

Danas, 13 godina poslije, i 50 brojeva lista, valja se zapitati: Jesmo li uspjeli u tom nastojanju i jesu li Naši zvoni ispunili svoju svrhu izlaženja?

Na to pitanje ne može dati odgovor niti glavni urednik, niti Uredništvo, jer bi to značilo pričati o sebi, o svojem radu, o naporima da list izlazi neprekidno, četiri puta godišnje. O tome trebaju, prije svega, reći svoje mišljenje naši čitatelji. Mi samo možemo naglasiti da smo željeli dati općinskoj javnosti jedan, prije svega, informativan list na 20 ili 24 stranice i u njemu objaviti sve važne informacije iz ovoga kraja. U tomu su nam pomogli od prvoga broja izvršni nakladnik, novinsko-nakladnička tvrtka Glosa iz Rijeke, i tiskara Šuljić iz Marinića pokraj Rijeke.

Međutim, ovo je prigoda da se posebno zahvalim članovima Uredništva i svima koji su objavljivali bilo koji tekst na trudu i želji da rade za ovaj list bez ikakve novčane naknade. Svi su oni dolazili na sastanke, istraživali i pisali, i danas to rade, iz ljubavi prema Općini i pisanoj riječi, što je, moramo priznati, rijetkost u današnje doba.

Stjecajem okolnosti ovaj 50. broj izlazi u povodu Dana Općine i njezinoga nebeskoga zaštitnika sv. Apolinara, koji se slavi 20. srpnja. Zanimljiva je to slučajnost – 50. broj za Dan Općine.

U tom blagdanskom ozračju Općine, župne crkve sv. Apolinara, ali i zajedničkoga nam glasila, znakovita naziva Naši zvoni, želim Našim zvonima da i nadalje izlaze dosadašnjim utrtim stazama, a svim stanovnicima Općine sretan Dan Općine.

(Glavni urednik)

Tko želi može ovdje skinuti ovaj 50. broj "Naših zvona" u pdf formatu

http://rapidshare.com/files/408421067/Nasi_zvoni_50.pdf

Nakon što smo vas potjerali na godišnji odmor, a ako vi niste baš ljetni tip, ili ste planski sačuvali par slobodnih dana za zimu, donosimo vam prijedlog kako jeftino posjetiti romantični Pariz ili  London.

Najnovija informacija je stigla iz kompanije EasyJet koja je upotpunila svoju ponudu s dvije nove destinacije.

Uz dosadašnja polazišta iz Splita i Dubrovnika, 01. studenog otvara se i linija Zagreb – Pariz (Charles de Gaulle). Letovi na ovoj relaciji prometovat će 4 puta tjedno  – pon,sri,pet i sub.

Osim Pariza, od 11. veljače EasyJet će ponuditi i letove na relaciji Zagreb – London (Gatwich), a prometovat će 5 puta tjedno – pon, uto, čet, pet, sub.

Karte su u prodaji od 8. srpnja, a možete ih kupiti na stranici www.easyjet.com.

Cijena jednosmjerne karte na ovim relacija se kreće već od 31.99 eura uključujuću sve pristojbe i poreze.

Osim EasyJeta, sa Zračne luke Zagreb polijeću i neke druge jeftine aviokompanije, s kojima možete otputovati u druge europske destinacije poput Stockholma, Barcelone, Hamburga ili Berlina:

http://www.germanwings.com/

http://www.wizzair.com/

http://www.norwegian.com

Ministar turizma Damir Bajs na današnjem je sastanku s predstavnicima Kamping udruženja Hrvatske i kamping tvrtki, održanom u Turističkom naselju „Zaton“ kod Zadra, razgovarao o kampingu kao posebnom obliku turističke ponude za sezonu 2010. godine.

Nakon obilaska višestruko nagrađivanog kampa „Zaton“, ministar Bajs je na konferenciji za novinare naglasio kako su upravo kampovi bili prošlogodišnji pobjednici turističke sezone s 5 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja u odnosu na godinu prije, ali ove godine pred njima je novi izazov - trebaju se ponovo dokazati.

Najnoviji podaci govore da se naši kampovi trenutačno nalaze u blagom minusu, ali dobre najave srpnja i kolovoza (kada se ostvaruje 80 posto kamping prometa), trebale bi poništiti taj minus.

Moramo se usporediti s drugim kamping destinacijama, gdje je (prema podacima nacionalne kamping udruge EU i europskih turoperatora) trenutačno stanje sljedeće: Nizozemska (-10 do -15%), Italija (-20%), Španjolska (-20%), Francuska (-20%) – radi se o noćenjima, a hrvatski kampovi trenutačno bilježe pad u noćenjima od 3,7 posto, pa se s tim rezultatom može jedino usporediti sjever Italije.

Bajs je pohvalio i dobru suradnju javno-privatnog sektora kada je kamping u pitanju, pri čemu je posebno istaknuo suradnju s Kamping udruženjem Hrvatske (KUH).

Spomenuo je i pojačano oglašavanje vezano uz kamping sektor, kao i pojačano predstavljanje na stručnim sajmovima, zaključivši kako je kamping sektor - koji pokriva oko 230 kampova, ili jednu četvrtinu kapaciteta, ali i noćenja u hrvatskom turizmu - ključan za naš turizam i da će Ministarstvo turizma nadalje sve činiti kako bi olakšalo i pomoglo radu kampova, što se odnosi i na donošenje odgovarajućih zakona. Zaključio je kako sve ponovno ovisi o last-minute bookingu, pa tako i hrvatski kamping.

Direktor ureda KUH-a Adriano Palman potvrdio je kako dolasci s glavnih kamping emitivnih tržišta kasne (Njemačka, Slovenija, Nizozemska, Italija i Austrija), ali je booking u porastu. Naglasio je također kako se treba mijenjati stav prema kamping turizmu koji je zapravo poseban lifestyle, jer riječ je o gostima koji uživaju u prirodi, vole mijenjati lokacije. Kamping turizam je poput hotela na otvorenom, u tome uživaju gosti koji izdvajaju dosta novaca, rekao je Palman, pohvalivši i dobru suradnju s Ministarstvom turizma.

Dobrim rezultatima pohvalili su se i nazočni predstavnici kamping tvrtki, posebno Goran Zrilić, direktor Solarisa iz Šibenika, koji je kazao kako su ove godine zabilježili porast u noćenjima od čak 32 posto, a sve zahvaljujući sustavnom ulaganjima.

Direktor TZ Zadarske županije Ivo Dunatov direktor, naveo je kako kamping ponuda u tom području čini 25 posto ukupnog turističkog prometa, naglasivši kako ova županija bilježi blagi plus u noćenjima tijekom prvih šest mjeseci ukoliko se službenoj statistici dodaju i noćenja nautičkih gostiju.

O nagradama koje je do sada dobilo Turističko naselje „Zaton“ govorio je Frane Skoblar, predsjednik uprave Turisthotela Zadar, koji je potvrdio kako Zaton u apartmanima trenutačno ima 1900 gostiju, a u kampu 4950, dok prosječna kamp parcela po danu stoji oko 70 eura.

Član hrvatskog Savjeta za prostorno uređenje Matija Salaj naglasio je kako Hrvatska svoju kamping ponudu doista može razviti u pravi brend, jer raspolaže idealnim prostornim uvjetima za razvoj i osmišljavanje kamping ponude.

Jadranska obala, posljednjih je godina pravo mjesto za odmor ukoliko ste željni dnevnog odmora i cjelonoćne aktivnosti. Brojni koncerti, festivali i modne revije samo su dio ponude, koju naša hit turistička odredišta poput Novalje, Vodica ili Makarske nude svojim gostima.

Makarska, jedno od najpoznatijih turističkih odredišta hrvatskog priobalja, s gradskom plažom na kojoj se u sezoni kupa oko 15 ooo ljudi, ovog ljeta u svoju ponudu uvrštava i festival elektroničke glazbe SUMMER PARADE. Riječ je o trodnevnom festivalu elektroničke glazbe, koji će se održati u klubu "Plaža", jednom od najstarijih u Hrvatskoj, koji radi bez prestanka od 1968. godine. Novouređeni klub se nalazi na samoj gradskoj plaži u Makarskoj i u njega stane 3000 ljudi. Čak 70 posto terase je natkriveno, a na prvom katu je uređena dvorana za in-door clubbing.

U sklopu trodnevnog programa nastupaju legende berlinskog Love Parade-a uz podršku domaćih izvođača: Da Hool, Pelerama, Dr Motte, Pero FullHouse, DJ Quicksilver, DJ Phillipe, DJ Beathoven, DJ Casper, DJ Carlito i DJ Galinac. Svakodnevna događanja počinju u popodnevnim satima na after-beach party-u sve do večernjih sati, a onda nakon kratke pauze, negdje oko 22h, kreće i večernji dio programa koji će trajati  do jutra. Event će biti začinjen i drugim sadržajima kao što su party-pool, go-go dance i body-paint shop.

Kratki opis glazbenika:

Dr. Motte:  Matthias Roenigh poznatiji kao Dr. Motte, je njemački  DJ i producent. Svoju glazbenu karijeru započeo je '80-te godine svirajući u berlinskom klubu ''Reflex''. Godinu dana kasnije otvara vlastiti klub u rodnome Berlinu zvan ''Turbine Rosenheim''. Par godina poslije, točnije '89.-te organizira prvi Love Parade na trgu Kurfurstendamm u Berlinu. Svirao je u svim većim berlinskim klubovima te je postao poznat po organizaciji prvih after hour tuluma nazvanih ''Final Inferno'' na kojima je svirao non-stop 12 sati. Zahvaljujući Dr. Motte-u i njegovom Love Paradeu techno glazba postaje najveći njemački izvozni proizvod, a Love Parade je pridonjeo razvoju elektroničke glazbe jer ga se smatra najboljim svjetskim festivalom elektroničke glazbe na kojemu nastupaju najveća svjetska imena sa polja elektronske glazbe.

DJ Quicksilver:  Orhan Terzi poznatiji pod umjetničkim imenom DJ Quicksilver rođen je u Turskoj, a zadnjih 30 godina živi i radi u Njemačkoj. DJ-ingom se intenzivno bavi zadnjih 20 godina, a ime Quicksilver stekao je na sasvim neobičan način. Naime za vrijeme jednog DJ natjecanja uređaj pod imenom „quicksilver“, koji mjeri glasnoću aplauza, za vrijeme njegovog nastupa je prikazao svoj maksimum. Njegov prvi produkcijski hit zvao se „Bingo Bongo“. Po samom izlasku zasjeo je na prvo mjesto svih top ljestvica. Nedugo zatim izdao je hit „Boing“ koji je također osvojio prva mjesta. Potom je napravio remix stvari „Insomnia“ od grupe Faithless i remix je postao veći hit od samog originala. Postigao je zapažene razultate na DMC natjecanjima a sve to je bila uvertira za hitove poput „I have a dream“, „Bellissima“ i „Free“ koji su prodani u preko 20 milijuna primjeraka te je izašao i prvi album „Quicksilver“. Surađivao je sa mnogim poznaatim izvođačima kao što su Porn Kings, Jam & Spoon, Dance 2 Trance, Brooklyn Bounce, La Vox, U.S.U.R.A., Chicane, Shaggy, Jean Michelom Jarre i mnogi drugi. Surađivao je na mnogim projektima i njegove skladbe možemo naći na mnogim kompilacijama.

DJ Da Hool:  Frank Tomiczek poznatiji kao Da Hool, rođen 30. prosinca 1968. god. u Njemačkom gradu Bottrop. Svoju glazbenu karijeru započeo je krajem '80-tih godina prošlog stoljeća u vrijeme kada je techno pokret bio još u razvoju i čija kultura je stjecala svoje prve obožavatelje među mladima u Njemačkoj. Sa svojim nastupima krenuo je u ofenzivu na Ruhr područje uz rijeku Rajnu, nastupajući u tada manje poznatim klubovima gradova Bottrop, Duisburg, Essen, Oberhausen, Herne, Dortmund, Hagen, Gelsenkirchen, Bochum i Hamm. U to vrijeme, prenoseći undergrund techno u klubove, postaje jedan od glavnih krivaca za rađanje klubske kulture i revolucije elektroničke glazbe. Svjetskoj javnosti je postao poznat producirajući najpopularniju himnu berlinskog Love Parade-a - "Meet her at Love Parade".

Pelerama: Produkcijski duo, tj. projekt koji je nastao početkom 2005. god. kao odraz želje dvojice DJ-a da uvedu promjene u klupsku glazbu i u sam pristup, kao i cijelokupni DJ performance. Iako dolaze iz dva različita smjera elektroničke glazbe, Petar Rukavina poznatiji kao DJ Pele (Trance) i Damir Ramljak poznatiji kao DJ Ramljak (Techno), udruženi u zajedničkom projektu, miksaju House glazbu koristeći pri tom elemente Techno-a i Trance-a, začinjene latino-američkim i afričkim ritmovima. Koristeći različite stilove miksanja i vlastite produkcijske uratke, kao i obrade postižu da neke stvari zvuče poznato, ali ipak dosta drugačije. Činjenica da ova dva DJ-a cijeli nastup miksaju zajedno, naizmjence ili istovremeno daje cijelom izvođenju glazbe dodatnu dimenziju, a sam performance upotpunjuje cijelu sliku i doživljaj.

Pero Fullhouse:  Pero FullHouse jedan je od najpoznatijih hrvatskih klupskih DJ-a i promotora elektroničke plesne glazbe na ovim područjima. Pokretač je prvog hrvatskog časopisa za elektroničku glazbu Techno.hr te je vlasnik i pokretač prve hrvatske techno etikete OmegaRitam Records i njene podetikete AlfaRitam za koje snimaju eminentna domaća i stana imena kao što su Bryan Zentz, Funk d Void, Tony Thomas, Oxia, Jeff Bennet, Alenia, Inigo Kennedy, Ivan Komlinović  i mnogi drugi. Njegov CD mix Pero FullHouse – Live @ Aurora iz 2002. prvi je službeno izdani CD mix tog žanra u Hrvatskoj. Dalmatinski DJ i organizator zaslužan za veliki broj gostovanja svjetskih glazbenih imena u Hrvatskoj, a i sam čest gost festivala i klubova. Jedini je hrvat koji je svirao službeno na najvećem Love Parade-u 1999. na flooru s Mobyijem, Armand van Heldenom, WestBamom. Unatoč svim glazbenim mijenama i trendovima te previranjima na domaćoj sceni, Pero je ostao u samom vrhu uvijek iznova potvrđujući svoj talent spajanja i puštanja ploča samo na njemu svojstven način.

DJ Carlito:Dugogodišnji resident kluba Aquarius  (Zagreb, Novalja) tj. programa BlackoutLounge koji se proslavio kao najbolji glazbeni program u zemlji. Imao je priliku surađivati i nastupati zajedno s mnogim velikim imenima, neki od njih su DJ Jazzy Jeff, DJ Premier, Redman, 50 Cent, Freemasons, De La Soul, RZA itd. Osvojio je Zlatnu Kooglu 2007. godine, glazbenu nagradu za najboljeg DJ-a, te započinje raditi u IDM Music agenciji, u kojoj vodi kreativni odjel. Predlažući glazbu za reklame, tv serije, filmove domaće i strane produkcije stvara glazbenu pozadinu hrvatske svakidašnjice.

DJ Philipe:Započeo je karijeru sa 15 godina za mix pultom Aurore iz Podgore, a u narednom razdoblju profilirao se u vrhunskog clubbing DJ-a što je rezultiralo mnogim gostovanjima izvan naše domovine. Philipe kaže da su mu u najboljem sjećanju ostali Zoo Club (Švicarska), Ground Zero (Austria), Sensation Pariz (Elze Hall 2008-2009) i DANCElectric Stereosound Montenegro. Gostovao je u svim značajnijim klubovima unutar Hrvatske, kako u Zagrebu tako i na Jadranu. Zadnjih par godina bavi se produkcijom, remix-sviranjem i izradom DJ setova. Redovito nastupa u zagrebačkim klubovima, a ovog ljeta rezident kluba "Plaža".

Ulaznice:

Ulaznice su u prodaji od 05.07.2010. u svim prodajnim mjestima Eventima i na www.eventim.hr

Vratio nam se naš Lutajući sa cijelim jednim danom zakašnjenja. Trebao je doći još jučer. Objasnio je da je bio na jednom rođendanu, ali da je bila tako dobra fešta, da mu je bilo žao otići, pa je ostao još jedan dan. Međutim po njegovom izgledu bilo je vidljivo da je ostao tamo malo duže zbog mamurluka i glavobolje. Svakako smo mu povjerovali da je tamo bilo lijepo, budući da smo znali na čijem je rođendanu bio.

Bez riječi je izvadio je svoj ogromni kazetar i uključio ga:

LUTAJUĆI REPORTER: Ej druže! Htio sam reći gospodine! Sretan ti rođendan!
ROBERTINJO FERLINJO: Hvala prijatelju! I tebi isto!

LUTAJUĆI REPORTER: Ali meni nije danas rođendan.
ROBERTINJO FERLINJO: Nije? Ma nema veze. Kad meni netko nešto čestita…Božić. Novu godinu, Majmunovo…i ja čestitam njemu.

LUTAJUĆI REPORTER: Ali rođendan nije svima isti dan?
ROBERTINJO FERLINJO: Nije? Stvarno? Nema veze, moj rođendan je ionako nacionalni praznik! Šala mala hahaha

LUTAJUĆI REPORTER: Hahahahaha… Nego dobra ti je tu klopa, naročito ovi mrkačići na salatu… mljac…da nije to onaj Paul koji je zaslužan za treće mjesto Njemačke u Južnoj Africi?
ROBERTINJO FERLINJO: Svakako da je, najbolja. Kod mene je sve najbolje! Nije Paul, ne brini… makar nisam baš siguran… pitat ću Dreleta da mi ga nije podmetnuo…

LUTAJUĆI REPORTER: Nego reci mi… mljac… da li više voliš raditi Tužibabu na radio Rijeci ili Afroviziju na TV?
ROBERTINJO FERLINJO: Stvarno si blentav. Pa svakako Afroviziju.

LUTAJUĆI REPORTER: Zašto?… mljac…
ROBERTINJO FERLINJO: Kako zašto? Pa tamo ima jako dobrih komada, a osim toga gledao sam utakmice i još mi je plaćeno za to hahaha Nego uspori malo sa tim prežderavanjem. Pa nisi sam tu.

LUTAJUĆI REPORTER: Zašto, pa zelenjave je još puno ostalo. Neka to jedu.
ROBERTINJO FERLINJO: Neće. Kažu da im zelena boja ne ide uz boju očiju. Da im uz smeđe oči puno bolje paše pečenje.

LUTAJUĆI REPORTER: Zanimljivo. I meni isto. Nego, znam da si čovjek širokih ramena…htio sam reći širokih nazora, da si jako tolerantan i da puno toga znaš pa bih ti postavio nekoliko pitanja. Jedan kraći intervju.
ROBERTINJO FERLINJO: Možeš. Pucaj!

LUTAJUĆI REPORTER: Super! Ajde najprije o toleranciji. Ameri su dobili prvog crnca za predsjednika. Hitler se sigurno okreće u grobu kad vidi da im crnci igraju za reprezentaciju. Što misliš o rasizmu?
ROBERTINJO FERLINJO: Rasizmu? Aha, to je ono kad imaš predrasuda prema nekoj drugoj rasi, naciji, vjeri, ljudima…pa ih ne možeš smisliti. Ja nisam rasist, ja ih sve podjednako ne volim.

LUTAJUĆI REPORTER: Hm. Idemo radije o glazbi. Što misliš o Rihanni?
ROBERTINJO FERLINJO: To je pjevačica koja se proslavila tako što joj se zaglavio cedee dee dee e e …

LUTAJUĆI REPORTER: O Mariji Šerifović?
ROBERTINJO FERLINJO: To je ona koja je otišla na eurosong da izbjegne vojsku. Tamo je zovu "sin od starog Šerifovića".

LUTAJUĆI REPORTER: A o Mariju Battifiaci?
ROBERTINJO FERLINJO: Otkad je počeo voditi MIK nije više vječiti drugi hahaha. A znaš da je on bio osnovao udrugu za umirovljenje Karin Kuljanić, jer je ona uvijek pobjeđivala na MIK-u kad je on bio drugi?

LUTAJUĆI REPORTER: Da čuo sam…. mljac… Chuck Norris?
ROBERTINJO FERLINJO: Isuse, ti sigurno imaš drobilicu u želucu. Chuck? Pa on ne pjeva. A, to je onaj koji мože zalupit rotirajuća vrata.

LUTAJUĆI REPORTER: Pa nećemo samo o glazbi. Zanimaju nas i druge stvari. Kako se kužiš u vrijeme?
ROBERTINJO FERLINJO: U vrime? Pa dobro. Kad je vani sunce je lipo, a kad pada kiša…

LUTAJUĆI REPORTER: Ne mislim na to vrijeme nego…znaš što je to nanosekunda?
ROBERTINJO FERLINJO: Znam, To je vrijeme potrebno da se svrši…malo brže od normalnog.

LUTAJUĆI REPORTER: Svrši? Što to?
ROBERTINJO FERLINJO: Pa ono…znaš…ajd ne zajebavaj! Idemo dalje.

LUTAJUĆI REPORTER: Dobro, postavljat ću ti kratka pitanja, a ti odgovaraj.
ROBERTINJO FERLINJO: Hahahaha kratka, pa da možeš trpat hranu u usta. Ajd' dobro!

LUTAJUĆI REPORTER: Yugo 45?
ROBERTINJO FERLINJO: Čaaaa? Aaaa, to je onaj mali auto koga su Americe kupovale umjesto torbi za odlazak na placu. Vrijedan auto hehe. A možeš mu poduplat vrijednost tako da mu natankaš benzin.

LUTAJUĆI REPORTER: Hahahaha….mljac…Facebook?
ROBERTINJO FERLINJO: To je mjesto na kojem možeš dobit piće, cvijet, jaje, vrt, poziv da se učlaniš u neku grupu, kvizove.... I mnogo drugih lipih stvari od ljudi koje mrzi da okrenu tvoj broj telefona i pozovu te na kavu.

LUTAJUĆI REPORTER: Knjiga?
ROBERTINJO FERLINJO: Knjiga je svetinja, a svetinje se ne diraju.

LUTAJUĆI REPORTER: Tito?
ROBERTINJO FERLINJO: To je… sporedan lik u filmu "Tito i ja"

LUTAJUĆI REPORTER: Prase?
ROBERTINJO FERLINJO: Car životinja!

LUTAJUĆI REPORTER: Teletabisi?
ROBERTINJO FERLINJO: Jedini nijemi film kojeg su u Hrvatskoj uspjeli sinkronizirati.

LUTAJUĆI REPORTER: Skaut?
ROBERTINJO FERLINJO: Dječak obučen kao kreten kome zapovijeda kreten obučen kao dječak.

LUTAJUĆI REPORTER: Škola?
ROBERTINJO FERLINJO: To je ono odakle nam dolaze sve bolji i bolji pornići.

LUTAJUĆI REPORTER: Seks?
ROBERTINJO FERLINJO: Jaaaaaaako dobra stvar, pričal mi je jedan lik koji je to gledal!!!

LUTAJUĆI REPORTER: Sponzoruša?
ROBERTINJO FERLINJO: Kurva sa samo jednom mušterijom.

LUTAJUĆI REPORTER: Masturbacija?
ROBERTINJO FERLINJO: Hehe… 'oćeš da budem prost. E nećeš uspjet! Ja sam uvijek fin i uglađen! To je kad od ruke praviš vaginu, a od penisa budalu hahahaha! Ajd promijeni temu. Pitaj me nešto naučno.

LUTAJUĆI REPORTER: Newtonov zakon gravitacije?
ROBERTINJO FERLINJO: To znam! Tijelo izbačeno početnom brzinom "v" vertikalno prema gore, ne može na povratku promašit zemlju - pa da mu jebeš mater!

LUTAJUĆI REPORTER: Hrrrrrrr… zzzzzzzzzzz… hrrrrrrrr
ROBERTINJO FERLINJO: Eeeeeej! Čovječe! Vidi pijandure…zaspao je. Nađite neku deku i pokrijte ga da se ne prehladi! Kako me samo zajeb'o!. A rekao je da će bit kraći intervju. Svašta. Ovoliko nisam pričao od…MIK-a 2006. Umorio san se. Hajde društvo idemo malo skočit do Zrća da vidimo kakvih komada ima ove godine.

 
Očito je naš lutajući zakasnio ugasiti kazetar na vrijeme, da se ne čuje ovaj kraj. Vidjelo se da mu je malo neugodno, pa se na brzinu pozdravio i rekao da ide u… Kad smo ga pitali kamo, rekao je: „Samo malo da se sjetim“. I odjurio. Očito se nije sjetio.

Konstantnim radom na poboljšanju ponude festivala i prijedlozima posjetitelja prve dvije godine organizatori će za ovu, treću godinu ponuditi raznolik program za sve dobne skupine te mnoštvo atrakacija u različitim poljima urbane kulture, glazbe, sporta i ekologije. Službena stranica festivala je on line te će se na njoj uskoro naći mnoštvo informacija vezanih za sam festival, mogućnosti prijave za natjecanja i neafirmirane dj-e, a posjetitelji web site-a će moći iznositi svoja mišljenja i prijedloge putem knjige gostiju.

Organizatori će za ovu godinu uskoro potvrditi i neka od poznatih imena koji će nastupiti na festivalu, a što se tiče glazbenih žanrova tu će se naći za svakoga ponešto, naravno sa velikom kvalitetom samih izvođača. Ovom prilikom vas pozivamo da pratite putem regionalnih portala sve zanimljivosti vezane za nadolazeći ljetni spektakl SAFT 2010!!

Službena web stranica festivala: www.saftfest.com/

Danas kad smo se ustali (prije podne, normalno) našli smo audio kazetu i na njoj ceduljicu na kojoj je pisalo:

„Dobro jutro pospanci. Kako možete toliko spavati? (naš komentar: tko nam to kaže!) Ovdje imate intervju sa jednim brkatim političarom. Preslušajte i odlučite što ćete s tim napraviti. A ja žurim, jer sam čuo da jedan popularni radijski i TV voditelj ima rođendan, pa mu idem čestitati.“

Pa što se ovo događa. Najveća spavalica zadnjeg desetljeća se ustala prije nas. Ali onda smo skužili da je sigurno noćas došao kasno, ostavio kazetu i vratio se s tom istom dobrom dušicom koja ga je dovezla do nas. Ali vrag jedan, pokupio je kazetar. I što ćemo sad sa kazetom. Probali smo je utrpati u toster, mikser… ali bez rezultata. Onda se šefica sjetila da njena baka ima neki stari kazetar. Otišla je po njega i uspjeli smo čuti što je to snimljeno:

LUTAJUĆI REPORTER: Dobar dan! Nadam se da ste vi političar kojeg tražim.
POLITIČAR: Tražiš? Da nisi možda iz USKOKa? Ili Haaga? Ili te poslala ona revizorica Krasićka da joj dostavim troškove moje predizborne kampanje? Ili te šalje moja zakonita? Onda nisam.

LUTAJUĆI REPORTER: Ma neeeeeee. Ništa od toga. Tražim nekog vrhunskog političara koji će mi odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja, jer onaj naš bodulski nema pojma o ničemu.

POLITIČAR: E onda sam ja taj. Najvrhunskiji. I ja sve znam, samo pitaj. 

LUTAJUĆI REPORTER: A imate li vi neko ime?
POLITIČAR: Pa normalno da imam. Ne samo ime, nego i prezime. Jedno od toga je Hebrang, a drugo Andrija. 

LUTAJUĆI REPORTER: Oho, drago mi je. Čuo sam za vas. Ali zar vas nisu smaknuli partizani još tamo u drugom svjetskom ratu? Ili su to bili četnici? Ili vanzemaljci… zaboravio sam…
A. HEBRANG: Nisu. Pa vidiš da sam živ, još. To mi je bio tata.

LUTAJUĆI REPORTER: A tako. Moja sućut. 
A. HEBRANG: Hvala. Nego što si me htio pitati?

LUTAJUĆI REPORTER: Dobro. Što mislite kad ćemo izaći iz ove krize?
A. HEBRANG: Krize? Kakve krize?

LUTAJUĆI REPORTER: Ove naše krize.
A. HEBRANG: A to misliš. Ma lako ćemo mi s tom krizom. Ma to su samo novinari napuhali da je kriza zato što Kosor izlazi iz vlade.

LUTAJUĆI REPORTER: Molim? Kosorica izlazi iz vlade? Zašto, kako…

A. HEBRANG: Ma ne Kosorica, nego Kosor sa svojim HSLS-om.

LUTAJUĆI REPORTER: A tako. Skoro ste me šokirali. Ali ja nisam mislio na tu krizu.
A. HEBRANG: Nego koju? Krizu morala, krizu afričkog i azijskog nogometa…

LUTAJUĆI REPORTER: Ma neeeeee! Na ovu našu krizu. Uspoređuju nas sa Grčkom.
A. HEBRANG: Ma kakva Grčka. Naša Hrvatska je puno ljepša, ima puno više otoka, ima stabilniju vladu, ima…

LUTAJUĆI REPORTER: Isuse kako se ne razumijemo. Mislim na ovu našu ekonomsku krizu.
A. HEBRANG: Kakvu ekonomsku krizu? Pa nema toga kod nas. Naš ministar Šuker kaže da je stanje kod nas stabilno, super.  

LUTAJUĆI REPORTER: Pa što vi stvarno ne znate da smo upali u duboku recesiju, gotovo bezizlaznu ekonomsku krizu?
A. HEBRANG: Ne, nitko mi nije rekao.

LUTAJUĆI REPORTER: Pa zar vi to ne osjećate?
A. HEBRANG: Paaaa ne. Zar bih trebao?

LUTAJUĆI REPORTER: Ma gdje vi čovječe živite?
A. HEBRANG: U Zagrebu. Zašto?

LUTAJUĆI REPORTER: Uf. Izgleda da živite na Marsu. Pa zar vi ne osjećate krizu?
A. HEBRANG:  Kako ne. Osjećam. Naplaćuju nam skuplje gablece u Saboru, naplaćuju nam parkiralište, ukinuli su nam besplatni gradski prijevoz…

LUTAJUĆI REPORTER: Kao da ste se njime i služili. Ali vam zato plaćaju troškove korištenja vlastitog automobila.
A. HEBRANG:  Pa nećemo valjda dolaziti biciklima u Sabor. Koja bi to sramota bila! A mislite da ja nisam imao teških trenutaka u životu. Jesam, jesam. Dok sam studirao medicinu često mi se događalo da sam jedan jogurt dijelio na dva dijela, pola za ručak, pola za večeru.

LUTAJUĆI REPORTER: Vjerojatno i sad to radite. Podijelite saborničku plaću od 16 tisuća kuna na dva dijela – pola za ručak, pola za večeru.
A. HEBRANG: Da ti nisi malo bezobrazan?!

LUTAJUĆI REPORTER: Ma nisam inače, ali ova vrućina… Nego, čudim se da se još bavite politikom?
A. HEBRANG: A zašto ne bih? Pa to mi baš dobro ide.

LUTAJUĆI REPORTER: Ali vi na prošlim predsjedničkim izborima niste dobili ni trećinu čak ni vaših HDZ-ovih glasača. Svaki moralni političar bi se povukao iz politike.
A. HEBRANG: Palo mi je to na glavu… mislio sam reći na pamet, ali sam morao ostati da spriječim Sanadera da dođe na vlast.

LUTAJUĆI REPORTER: Znači, vi ste ga spriječili?! Nisam znao. A sad kad nije uspio u svom naumu, hoćete li se sad povući?
A. HEBRANG: Ni u ludilu. Vrag nikad ne spava i ja moram čuvati ovu vlast, mislio sam reći ovu državu.

LUTAJUĆI REPORTER: Hm… od groma i zla vremena. Zašto niste i vi ovih dana na summitu u Dubrovniku?
A. HEBRANG: Imam važnija posla.

LUTAJUĆI REPORTER: Znači da vas nisu zvali.
A. HEBRANG: Ti si stvarno bezobrazan. Prekidam ovaj razgovor. Od mene više ništa nećeš doznati.

LUTAJUĆI REPORTER: Hm… kao da sam nešto i doznao…

I što sad s ovime. Ništa nije napisao da li možemo ovo objaviti. Da li je uopće autoriziran intervju. Bolje da ipak s ovime počekamo, jer, kako je ono ovaj političar rekao, vrag nikad ne spava.

Vrbovečka Udruga Mladih je neprofitna, apolitična organizacija čiji članovi već deset godina svojim volonterskim radom pridonose razvoju društvenog i kulturnog života svoga Grada, a cilj udruge je okupljanje i druženje mladih ljudi, te promicanje i zaštita njihovih interesa.

U organizaciji Vrbovečke Udruge Mladih, devetu godinu za redom, VUMFEST počinje 09.07.2010 i traje do 10.07.2010 na prostoru Alternativnog kulturnog centra GARAŽE,gdje se može besplatno kampirati. Cijena ulaznice je 100 kn a dnevna ulaznica 80 kn. Ova manifestacija svojim kontinuitetom i ozbiljnošću alternativne scene i gostiju postaje tradicionalna, atraktivna i priznata u ovom dijelu Hrvatske.

Program VUM FESTA:

► Petak, 9. 7. 2010. VUMfest, vanjski stage
----------------------------
♫♫♫♫ DUBIOZA KOLEKTIV (BiH)
http://www.youtube.com/watch?v=ji7Zgn1hR_k
♫♫♫♫ KULTUR SHOCK (Kanada/ SAD…)
http://www.youtube.com/watch?v=C_g5fKr8L8w
♫♫♫♫ RUIZ (Zagreb)
http://www.myspace.com/ruizdickrock
♫♫♫♫ T.H.E. (Vrbovec)
http://www.myspace.com/thevrbovec
♫♫♫♫ The Floys (Vrbovec)

► Petak, 9. 7. 2010. VUMfest, unutarnji stage
-----------------------------
♫♫♫♫ Solista & Muzikfantastique



► Subota, 10. 7. 2010., VUMfest, vanjski stage
------------------------------
♫♫♫♫ SIX PACK (Srbija)
http://www.youtube.com/watch?v=XTj9KurXMtw
♫♫♫♫ ANTENAT (Zagreb)
http://www.youtube.com/watch?v=Kz9rYD2ep8U
♫♫♫♫ SIZIF (Osijek)
http://www.youtube.com/watch?v=C5-5EqGYh7E
♫♫♫♫ L. U. R. (Srbija)
http://www.youtube.com/watch?v=V52UPXXM75Q
♫♫♫♫ THE PINT (Sisak)
http://www.myspace.com/thepintsisak
KENKEDENKE


► Subota, 10. 7. 2010., VUMfest, unutarnji stage
--------------------------------
♫♫♫♫ Jan Becele & Maya (Trip To Zion)
http://www.myspace.com/triptozion



► Nastavlja se tradicija – besplatno kampiranje na livadi AKC Garaža, te zanimljiv dnevni program
► Radionice: capoiera, bubnjanje, poi
► Karte: 100kn festivalska, 80kn dnevna
► Detaljnije na http://www.vum.hr/vumfest2010.php

- Slušaj, izludit ću - žalila san se momen najboljem prijateju.

- Koji ti je sad đava, šta si se uzgrintala? - lino je odgovorija zavaljen na stolici i cideći pivu.

- Ma, ima taj neki natječaj, znaš. Za najboju erotcku priču. Ja bi tila ka sudjelovat, ali uopće neman inspiracije! Ništa mi erotcko ne pada na pamet! Ma ništa! Niti e od erotike!

- Aj ne zafrkaji, bar ti moš uvik laprdat – odgovorija mi je spokojno.

- Je, mogu. Ali ja uvik laprdan na temelju stvarnih događaja, e! Nešto se stvarno dogodi, onda mene pukne inspiracija, pa malo nadodan, malo oduzmen, malo izmišan, promućkan, i eto priče! A kako ću pisat o erotiki kad ima vlaška godina da se nisan... da nisan... Ovaj, razumiš?

- Nisi se seksala ima vlaška godina? Pa dobro, šta, za to postoje prijateji. Ako je za umjetnost, uvik san spreman pomoć.

- To ti oćeš reć da bi me opalija nebil' ja dobila inspiraciju?

- Pa e. Sve za književnost.

- Dobro jesil' ti normalan, a?

- Možda nisan. Al' nisi bome ni ti, s obziron otkad nisi onu stvar vidila.

- Oš da ti prilipin dvi priko uva?

- Daj, ajde, ne juti se odma. Samo san tija pomoć. Eto tako je to, učini dobro, izij govno. Pa izmisli, bogati, izmisli nešto! Bar je o onin stvarima lako pisat!

- Lako? Lako je moj kurac!

- Eto vidiš, već imaš glavni subjekt. Sad okolo njega samo tribaš razvit radnju. Po sićanju, jel'.

- Ne sićan se ja ničega.

- E, znan, ki svaka poštena žena. Ali isprid mene se ne moraš pravit, ionako se nećemo nikad ženit.

- Aj kvragu - odvratin mu uvriđeno – Kakvu radnju more čovik razvit okolo te stvari? To je uvik isto! Gori-doli-livo-desno, doli-gori-desno-livo, i gotovo.

- Ajme meni, i ti si neki pisac?! Ne virujen da ti je baš uvik bilo isto! Evo, jel' se moš sitit... jel' ti bar jeanput bilo ono nekako... drugačije, posebno? Nešto šta nije bila čista klasika, razumiš? Naprimjer, na nekom neobičnom mistu?

- Pa... šta ja znan. Je, jedanput je bilo skroz drugačije. U autu smo bili.

- Eto! U autu! To je skroz zanimjivo! To je sigurno ostavilo neki dublji trag u tvom sićanju, a?

- Pa je, ostavilo mi je dosta tragova. Imala san friževe po cilim leđima od mjenjača, i modrice po koliniman, a da ne govorin da me sutradan ukočilo skroz gori od vrata pa do nožnih prstiju! Bilo mi je teže nego našoj Jac... ovaj, premijerki nikidan kad se zaglavila u liftu!

- To kako te ukočilo, to izbaci. I Jadru isto izbaci, jebenti pulitiku!

- Da izbacin Jadru iz lifta?

- Ne, nego iz auta!

- Ol' se premijerka bila zaglavila i u autu?! Čoviče, viš ti to, a mediji ni riči od tomen! Ovo je zemlja u kojoj se kršu slobode medija! Triba se pobunit, dignit revoluciju! Triba...

- Ma umukni, jebente revolucijonarnu, i koncentriraj se na onu radnju koja je bitna za erotcku priču!! Evo, kako bi to meni naprimjer ispričala?

- Pa, kako, kako, evo vako: parkirali u mrčinu, malo se povatali, pa spustija ligen sic, uspeja se na mene, ja se malo opirala kašta i triba, onda poslin diplomatckih po ure popustila, on uletija, pa ćićili – mićili, utira ga, istira ga, pa tako priko nekoliko puta, pali nakratko unesvist oboje, saša sa mene, zapalili duvan, on pita jel' mi bilo lipo, ja rekla da je, kašta je i red, da se čovik ne uvridi, i čiča-miča gotova je priča.

- Ajme meni stebon! Nikad od tebe erotckog pisca! A di su ti pridjevi, a? Pridjevi ženska glavo, to je erotika! Tribaš opisat malo detaljnije sve to, i ukrasit! Aj reci, kako te je jubija? Kako se čovik jubi? A?

- O, jubi se za popizdit, šta je, je.

- Jubi se za popizdit? Jel' ti to cili pridjev ili ima još?? Tribaš sve to nakitit! Tribaš reć da su mu usta bila naprimjer sočna, i stractvena, da su mu prsti nestrpjivo otkopčali tvoju košulju, pa ti je rastrga ređipet, uf, to bi te užgalo, a?

- Dašta bi me nego užgalo! Prokinila bi ga šakon! Jel' ti znaš kol'ko danas košta jedan dobar ređipet?

- Ne prikidaj me! Di san sta? E, pa ti je jubija bradavice, i sisa ih, i licka, i kružija jezikon oko njih, onda su ti se bradavice stvrdnile, nabubrile, pa ti je zavuka ruku u međunožje, pa gurnija prst, pa dva prsta, pa tri prsta, pa četr...

- Alo! Aloooo!?! – prikinila san ga pristravljeno – Zanija se ti malo, a?

- A jesan malo, skužaj. Takav san kad me pisana rič zanese. Di san sta? E! Pa si ti bila cila vlažna od onih kako se reče... sokova, a njemu je batina bila kruta...

- Batina? Slušaj, da meni neko izvadi nekakvu batinu ja bi ga opizdila nogon u bubrige pa bi zapantija kad je iša pritit ženi!

- Tuko! Batina ti je u erotiki rič za onu stvar! I ne prikidaj me! Daklem, onda ubaciš ona prodiranja, jer u takvim pričama ti uvik idu ta prodiranja, pa su van se tila spojila, pa.... Šta me gledaš tako? Dobar san, a? Priznaj da nisi očekivala da san vaki majstor?

- Bogami...

- Eto. Sad u tu tvoju priču ubaciš sve ovo, i smisliš dobar naslov, i imaš sve šta triba! U naslovu tribaš nekako dat do znanja da si recimo naišla na vrsnog ljubavnika! Jesil' dobila inspiraciju za naslov?

- Jesan.

- Super! I šta ćeš stavit?

- Batina je iz Raja izašla!!!

- Ne valja! Pa neš' pisat odgojno obrazovni esej! Nije ti ovo priča za dicu!

- Jel' bogati?? Da nije batine, neb' bilo ni dice!

- Ne-va-lja, reka san! Naslov triba isto bit erotcki! Tribaš izdvojit neki posebni momenat, naprimjer neku pozu, ka naprimjer šezdezdevet ili... šta ja znan, tribaš dat do znanja u kojon pozi si najviše guštala!

- Nisan luda prid cilin pučanstvon priznavat take stvari! A šta da mi mater slučajno pročita priču, a? Neb' je smila više u oči pogledat o' srama!

- Aj, aj, ne vrdaj, aj lipo reci svome prijateju koju pozu najvoliš, ostaće među nama, svegami!

- Pa... najvolin kad mi ga muški metne...

- ....e?

- ...kad mi ga metne... s...

- S?

- Ovaj...

- Gukni!

- Ne smin reć!

- Zašto, pobogu, ne smiš reć?!?

- Ne smin, popizdit će premijerka!!!!!!

Priča pobjednica na Casanova festivalu u Vrsaru
 

U nedjelju u 21.55 sati u Orubici dogodila se prometna nesreća u kojoj je jedna osoba smrtno stradala. Prometna nesreća se dogodila kada je 23-godišnji vozač osobnog automobila marke „Opel Astra“ zbog vožnje neprilagođenom brzinom pri izlasku iz zavoja izgubio nadzor nad upravljačem. Nakon toga se vozilo zanijelo po kolniku i sletjelo u odvodni kanal preko travnate bankine, pri čemu je prednjim dijelom udarilo u betonski most kolnog ulaza, zaustavivši se na njemu prednjim dijelom, a stražnjim u odvodnom kanalu.

Od siline udara puknuli su dijelovi betonskog mosta, koji su odbačeni i udarili u osobni automobil marke „Alfa Romeo“ (vlasništvo 35-godišnjaka) koji se nalazio parkiran na mostu. U ovoj prometnoj nesreći na mjestu događaja smrtno je stradao 23-godišnji vozač, čiju smrt je liječnik konstatirao u 22.20 sati. Mrtvo tijelo je prevezeno u mrtvačnicu Opće bolnice u Novu Gradišku, gdje će se po nalogu istražnog suca obaviti obdukcija. Tijekom trajanja očevida promet se odvijao bez zastoja obilaznim pravcima. O prometnoj nesreći slijedi izvješće nadležnom državnom odvjetništvu u Novoj Gradiški.

- Bili smo u Esplanadi s njim do tri ujutro 17. 06. i molili ga da održi ipak koncert u Areni, međutim Haris nije htio pjevati pred par tisuća ljudi u sablasno praznoj Areni i to je jedina istina, rekla nam je u telefonskom razgovoru Jasna Marić u ime organizatora, te je nastavila: - Harisu Džinoviću su sve želje ispunjene osim što nismo htjeli raditi kriminalne prekršaje noseći velike količine deviza preko granice. U Areni je bio prisutan Bojan Skalec, naš production menager koji je trebao dočekati pozornicu iz Beograda, ali ona nije niti krenula jer je Haris unaprijed znao da neće biti ništa od koncerta.

Nažalost pale su i teške riječi između dvije strane te je Jasni izuzetno krivo što je Haris bio toliko bezobrazan da je čak i psovao i prijetio u razgovorima preko telefona. Najavljene su i tužbe, a priča s otkazanim koncertom Harisa Džinovića u Areni ide dalje.

Priopćenje organizatora 'Dar s neba' Vam donosimo u cijelosti:

Dar s neba d.o.o., u zakonskom roku dostavlja Vam zahtjev za ispravak netočnog navoda u članku sa tiskovne konferencije Harisa Džinovića u Zagrebu, 18. 06. 2010. i molimo objavu hitno, u roku 24 sata, a prema zakonu o medijima sa najavom sudske tužbe i odštetnog zahtjeva.

1. G. Haris Džinović poduzeću Dar s neba d.o.o. do sada, a sada je 19. 06. 2010. 03.30 h, nije službeno otkazao koncert organizatoru Dar s neba d.o.o.

2. G. Haris Džinović niti njegov menagment nisu pozvali predstavnika, odnosno direktora i odgovornu osobu Dara s neba d.o.o. , a odgovorna osoba je direktor Ivan Antolić, a ne druge osobe, a nije pozvao NIKOGA OD STRANE ORGANIZATORA, na tiskovnu konferenciju koja je sazvana ciljano, sa namjerom neargumentiranog i nedokazanog blaćenja organizatora koji je za neodržani koncert ostvario i ispunio S V E uvjete koji su bili potrebni da se isti održi. Dokaz : uvid u cjelokupnu organizatorsku dokumentaciju

3. Haris Džinović UVJETOVAO je između ostalih uvjeta i to, da nastupa samo na svojoj pozornici, koja je trebala stići iz Beograda, društva Megaton, vlasnika Predraga Milutinovića. Redari su istu produkciju čekali u Areni od 17. 06. u 8 sati u jutro, ali ona nije stigla.

4. Dar s neba d.o.o. nije mogao prihvatiti svjesno ulaženje u financijski, devizni i carinski prekršaj, te nositi osobno, a ne putem računa traženi novac za nastup izvođača, u Beograd. Izvođač bi bio uredno i točno plaćen, kao i produkcija, 30.000 E već je primio kao akontaciju, a ostatak od 35.000 E za nastup, i 20.000 E za produkciju bilo bi plaćeno do početka koncerta.

5. Neistina je da organizator nije danima kontaktirao sa izvođačem, a posljednji je kontakt telefonom izvođač završio uvredama i prijetnjama organizatoru. Dokaz : ispis telefonskih poziva ovjeren od davatelja usluga

6. Naravno da smo htjeli zaraditi novac, ali smatramo da nije grijeh ako se želi zaraditi nakon 6 mjeseci rada na projektu i ulaganja svog kapitala i kapitala svoje obitelji u prezentaciju i reklamu osobe koja nam je uzvratila na ovaj način.

7. Neistina je da je g Haris Džinović tretiran kao pas - prilikom svakog dolaska u Zagreb tretiran je kao kralj, za što smo ga u zabludi i smatrali. Plaćani su mu svi troškovi, troškovi cestarina, goriva, vozača, odsjedao je isključivo u Esplanadi i jednom u Sheratonu, na račun - organizatora. Dokaz- uvid u hotelske knjige gostiju

8. Neistina je i to da g Haris Džinović NIKADA nije otkazao koncert. Otkazao nam je koncert koji je trebao biti održan 20. 03. 2010., i to na svoju zamolbu Dokaz- uvid u dokumentacijku o istome.

9. Ulaznice koje je prodalo poduzeće Dar s neba d.o.o. na svojim ugovorenim prodajnim mjestima, biti će nadoknađene (Dar s neba d.o.o. prodao je oko 150 ulaznica za navedeni koncert). Posjetiteljima koji su kupili ulaznice putem naše tvrtke, osim nadoknade novca darovati ćemo i po dvije gratis ulaznice za koncert u pripremi, čiji izvođači neće razočarati publiku.

10. G Haris Džinović zaboravio je napomenuti da je dio prihoda trebao biti za pomoć djeci u Nazorovoj ulici.

Za sada toliko, molimo hitnu objavu, a prema Zakonu o medijima

Dar s neba d.o.o.

Ledov sladoled King Double na moru stoji 21 kunu, Macho 13 kuna, a Snjeguljica nevjerojatnih devet kuna. Takvim cijenama bili su zatečeni Zagrepčani koji su se proteklog vikenda našli u Rovinju, na Krku te u Bolu na Braču.

"Ostao sam šokiran cijenom svog omiljenog sladoleda Snjeguljice od čak devet kuna, a za koji znam da svugdje u Zagrebu stoji pet kuna. Upitali smo i za objašnjenje prodavačicu, koja nam je samo šturo rekla da su takve cijene sladoleda na moru i da je vlasnik tako odredio. Šok i nevjerica mogli su nam se iščitati na licima, a sladoled nam je prisjeo", objasnio je Zagrepčanin Hrvoje Delač za Večernji list.

Ništa bolje nije prošla ni obitelj Pećnjak u kampu Glavotok u Krku.

"Otišao sam kćeri kupiti sladoled i jedan Macho platio 13 kuna! Ostali smo neugodno iznenađeni ovim strašno visokim cijenama! Razumljivo je da su cijene više na moru nego na kopnu, ali ovo je stvarno previše", kaže razočarani Zagrepčanin.

U Bolu na Braču cijena sladoleda King Double nevjerojatnih je 21 kunu, a u Zagrebu stoji 13 kuna.

Ledovi sladoledi svugdje u zemlji imaju gotovo istu cijenu. "Ledo daje preporučene cijene, ali zakonski ne može tražiti od trgovaca da ih se pridržavaju", objasnili su iz Leda.

No, nisu samo cijene sladoleda te koje rastu. Cijene hrane i pića također divljaju. Tako, primjerice, ako želite uživati u jutarnjoj kavi (crnoj!) na terasi uz pogled na more, morat ćete izdvojiti i 15 kuna na Hvaru.

Obožavatelji pizze morat će u pojedinim restoranima izdvojiti i do 70 kuna za jednu (Romeo u Rijeci), a cijene morskih specijaliteta penju se i do 170 kuna samo za jednu osobu, dok na kopnu takva plata stoji oko 120 kuna.

Visokim cijenama neugodno su iznenađeni i strani turisti, piše Večernji list.

Explora se održava svakim utorkom na radio Pulu u vremenu od 15:30 - 16:20h. Posljednja epizoda prije ljetne stanke bila je 15.06.2010., a za sve ljubitelje Korada Korlevića i Explore, većina emisija se za download može pronaći OVDJE.

Nove sekundarne domene tako će se od 1.7.2010. godine umjesto preko CARNet-a početi registrirati i produživati preko registrara čiji popis možete pronaći ovdje, a postojeće će od 1.10.2010. godine ići u reviziju u kojoj će se odlučiti hoće li se njihovo godišnje korištenje naplaćivati ili ne, piše Rep.hr.

Prema CARNetovim pravilima, sve domene čiji je naziv identičan imenu (ili skraćenom imenu) tvrtke bit će besplatne, a u nekim slučajevima i kad ime domene odgovara akronimu, o čemu će odlučivati CARNetova revizija.

Točne cijene ovisit će o ponašanju registrara, s obzirom da će oni CARNet-u plaćati 400 kuna po naplatnoj domeni, a krajnja cijena bit će uvećana za njihovu proviziju i PDV. Prilikom prvih najava krajem prošle godine govorilo se o cijeni .hr domene od 700 kuna, no čini se da će ona biti znatno manja, pogotovo kad se vidi kako su u slučaju .com.hr domena registrari doslovno ratovali spuštajući provizije.

Od ranije poznata novost je i ta da će se po novome domene produživati svake godine, zbog čega će postojati mogućnost brisanja domene ne bude li produžena na vrijeme. Zoran Vlah iz CARNeta podsjetio je kako će CARNet taj postupak obavljati uz prethodna upozorenja, a u početku će CARNet vjerojatno i produžiti rokove koji iznose 15 dana za prestanak aktivnosti domene i 30 dana za njezino brisanje (od trenutka kad je vlasnik ne produži).

Dodatne informacije je moguće saznati putem CARNetovog linka o registraciji ili putem pravilnika objavljenom još u travnju.

Premijerka Jadranka Kosor i njena Vlada na današnjoj će sjednici donijeti odluku koja će sigurno razveseliti hrvatske građane, ali i šokirati sve na Hrvatskoj radioteleviziji. Naime, kako se doznaje u Banskim dvorima, Vlada će od 1. kolovoza smanjiti HRT pretplatu za 25 posto, odnosno za dvadeset kuna. Tako će svi oni koji su do sada HRT-u mjesečno izdvajali 80 kuna, od prvog dana kolovoza plaćati pretplatu 60 kuna. Ovom odlukom HRT će ostati bez najmanje 300 milijuna kuna, budući da su u prošloj godini na prisavlju od pretplate utržili pomalo nevjerojatnih 1,2 milijardu kuna. Vlada je odlučila da će pretplata umjesto dosadašnjih 1.5 posto prosječne plaće, iznositi 1,125 posto. "Visina televizijske pristojbe usklađuje se zbog nastale gospodarske situacije i zbog pada kupovne moći građana", kazao je ministar kulture Božo Biškupić. Ovo je samo jedna u nizu loših vijesti za državnu radioteleviziju jer se već zna kako će se novim zakonom o HRT-u koji bi na sangu trebao stupiti do kraja godine regulurati, a samim time i smanjiti, minutaža po satu za reklame na HRT-u. Prema tom zakonu HRT bi trebao konačno dobiti i nadzorno tijelo koje će se baviti financijama kuće s Prisavlja.

Zvuk sirene bolničkih kola, vatrogasaca i policije, 08. svibnja oko 19:00 sati, nekoliko puta je uznemirio građane grada Slunja što je dalo naslutiti da se dogodila strašna nesreća u blizini grada. Već za nekoliko minuta među građanima se počelo nagađati o kakvoj se nesreći radi, a neki su imali informaciju iz prve ruke. Prevrnuo se autobus pun djece kod Veljuna.

Na sreću nitko nije smrtno nastradao, no 37 učenika je ozlijeđeno, od toga troje teže, a učiteljici je amputirana lijeva podlaktica. Dan koji je trebao biti ispunjen pozitivnim utiscima sa izleta na Plitvička jezera, pretvorio se u dan ispunjen plačem prestravljene djece. Prema članku Juternjeg lista, djeca svjedoče kako su primjetila da vozač autobusa vozi prebrzo, pretiče u zavojima i ulijeće u škare autima iz suprotnog smjera.

Učiteljica kojoj je amputirana lijeva podlaktica je u stabilnom psihičkom i fizičkom stanju, te je više zabrinuta za svoje učenike. I ona tvrdi da je primjetila kako se voze malo prebrzo. Ravnatelj matične OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog Renato Šintić tvrdi da ne može komentirati njenu izjavu, jer je škola do sad bila zadovoljna Agencijom Spektar, te ne isključuje mogućnost da je do tragedije došlo zbog nesretnog spleta okolnosti.

"Za sve ćemo učenike trećih razreda i njihove roditelje u dogovoru s Ministarstvom i Centrom za krizna stanja organizirati psihološku pomoć, a do kraja će ovoga tjedan biti i oslobođeni pohađanja nastave", najavljuje Šintić. Plitvička Jezera, kažu djeca, pamtiti će cijeli život, no ne poput drugih izletnika po njihovoj ljepoti već po tragediji koja je njihove roditelje mogla zaviti u crno.

Odluku o promjeni broja 92 u 192, uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova RH, donijela je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke medije (HAKOM) na temelju Zakona o elektroničkim komunikacijama, što je u skladu s preporukama i odredbama Europske komisije.

Naime, u većini europskih zemalja za pozivne brojeve hitnih službi koriste se kratki brojevi koji započinju sa znamenkom „1“, dok se pozivni brojevi koji započinju znamenkom „9“ koriste za podatkovne usluge.

Problem uspostavljanja poziva preko hitnog broja 92 imali su vlasnici starijih modela mobilnih aparata, a pozive nisu mogli uspostaviti ni strani državljani prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku. Novim brojem 192 taj je problem uklonjen.

Do 31. listopada 2011. godine predviđeno je prijelazno razdoblje do kada će se policiju moći nazvati i na stari pozivni broj 92. Nakon toga na broju 92 glasovna poruka pozivatelje će uputiti na poziv broja 192.

I Z H R 3.0 - PODUZETNI PROJEKT

DOBIVATE ŠTO DRUGDJE NE MOŽETE NI KUPITI

ŠTO SVE DOBIVAM?

1. DOMENU 90-219kn / godišnje vrijednosti
2. BIZNIS WEB PROSTOR 1688kn / godišnje vrijednosti
3. MEGA CMS PORTAL 150 000kn tržišne vrijednosti (primjer portala: www.izhr.net)
4. SEO BIZNIS MARKETING 1500kn / mjesečne vrijednosti
5. EDUKACIJA, SAVJETI... neprocjenjivo

CILJEVI PROJEKTA:

• Edukacija
• Informiranje
• Kreiranje novih vrijednosti
• Novo poduzetništvo
• Power to the People (ili Uzmi stvar u svoje ruke)

Projekt je besplatan. Nije potrebno ništa plaćati za sudjelovanje u IZHR projektu. Dapače, sudjelovanjem u projektu može se na razne načine ostvariti i financijska dobit koja najviše ovisi o Vašem trudu i zalaganju. No već i osobe koje su prošle na natječaju za voditelja portala su ostvarile dobit.

Pitate se kako?

Osobe koje prođu na natječaju postaju dio IZHR projekta i time dobivaju web prostor u vrijednosti 1688 kn, CMS portal u vrijednosti 150 000 kn i marketing u vrijednosti 1500 kn mjesečno. To znači da za sami početak dobivate ili ćete uštedjeti oko 155 000 kn. Također, sve potrebne alate za sudjelovanje u projektu dobivate besplatno.

IZHR projekt nema fiksno određen vremenski interval. Pošto živimo u informacijsko doba gdje je potrebno konstantno učiti da bi ostali konkurentni na tržištu tako je zamišljen i ovaj projekt.

IZHR projekt je u cijelosti financiran iz proračuna www.wmd.hr

Više o cijelom projektu možete saznati na www.wmd.hr/izhr/

Dvije žene poginule su u frontalnom sudaru na Ljubljanskoj aveniji kod City Centra u Zagrebu nekoliko minuta prije 6 sati.

Kako se neslužbeno doznaje radi se o vozačici Opel Corse i suvozačici iz Dacije Logan. Ne zna se ima li još ozlijeđenih te tko je vozio Daciju. Navodno je za prometnu nesreću kriva vozačica Opela koja je ušla u krivi smjer.

Zbog očevida je promet bio otežan Ljubljanskom do 8 sati, kad su je opet otvorili za promet.

Obitelj dječaka kojeg su zlostavljali u školi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji odlučila je od uprave škole zatražiti milijun kuna odštete, piše Večernji list.

Ako ne dođe do realizacije potraživanja mirnim putem roditelji dječaka najavljuju privatnu tužbu. Neovisno o odštetnom zahtjevu roditelji su odlučili i podnijeti kaznene prijave protiv odgovornih za sprečavanje i neispunjavanje mjera za zaštitu djeteta. Tako će prijave Državnom odvjetništvu podnijeti protiv umirovljenog ravnatelja škole, pedagoginje, defektologinje te triju razrednica.

Dječaka su, podsjetimo, kolege u razredu vrijeđali, pljuvali mu u kapu, podmetali mu razne smicalice te su to sve snimili i objavili na internetu. Nakon što su se snimke pojavile na internetu u školu je stigla i prosvjetna inspekcija. Ona je utvrdila nedostatke u radu škole te da nisu poštovane mjere koje je škola bila dužna provoditi da bi se nasilje suzbilo.

No isto tako je utvrdila da škola nije ignorirala probleme no da ih je pokušala riješiti na svoj način. Zlostavljani dječak je premješten u drugo odjeljenje.

Izložbe i promocijske najave su jedno, a stvarni dojam nešto sasvim drugo. Iskustvo i oduševljenje vožnjom, nakon što smo prvi testirali još nedovršeni konceptni prototip XD-a, prvog posve hrvatskog električnog automobila kreacije dizajnera Igora Jurića, a izrađenoga u zagrebačkoj tvrtki Dok-Ing, kao da je bilo zarazno.

Priča sa sretnim krajem
– Što sad? – pitanje je koje se nameće svima u nas, nenaviklima posljednjih godina na bilo kakve dobre vijesti iz gospodarstva.

Energetski stručnjak Davor Štern smatra da bi država trebala poduprijeti svaki uspješan i isplativ projekt, pa tako i proizvodnju XD-a. Tome, kaže Štern, treba prethoditi dubinska analiza. Ako se pokaže da automobil može ostvariti uspjeh, potpora takvom projektu u interesu je svih. Štern kaže da mnogi u svijetu dosad nisu uspjeli proizvesti tržišno uspješan električni auto, ali ih u posljednje vrijeme ima nekoliko koji bi mogli uspjeti. Štern napominje da je najprije potrebno istražiti ima li Hrvatska dovoljno električne energije za napajanje tih automobila ako bi se pokrenula masovna proizvodnja. Međutim, priznaje, to bi mogla biti lijepa priča sa sretnim krajem. Na primjer, da se jedno brodogradilište prenamijeni u tvornicu električnih automobila.

Ekološki aktivist Vjeran Piršić kaže nam da osobno poznaje i Igora Jurića i vlasnika Dok-Inga Vjekoslava Majetića, a auto je i uživo vidio. Privlačan je, ali ovoga trenutka država mora brzo i kvalitetno odgovoriti na važno strateško pitanje.

– Proizvodnja električnog automobila i njegovo širenje nesumnjivo zavređuje svaku potporu. Ali to podrazumijeva da će se na štetu nafte trošiti više struje. To je dobro ako se potrošačima pruži ta energija, ali nije svejedno iz kojih izvora. Hoćemo li struju za te automobile proizvoditi u novopodignutim elektranama na ugljen ili čak iz nove nuklearke? – pita se Piršić.

Iznajmljivanje turistima
On se zauzima da se usporedno sa širenjem tih vozila potiče i proizvodnja struje iz obnovljivih izvora.

– Mi bismo prve serije električnih automobila trebali sinergijski povezati s turizmom. Trebalo bi poticati domaće proizvođače fotonaponskih kolektora nove generacije, a turističke organizacije da ih ugrađuju u svoje objekte. Turistima bi električne automobile, posebno na otocima, trebalo iznajmljivati kao najpoželjniji način prijevoza, a ugostitelji bi im trebali spremno nuditi energiju iz svojih priključaka – bez naplate. Bio bi to možda početak kakvog našeg zelenog New Deala. To bi zemlji brzo donijelo turistički prestiž, a počela bi se mijenjati i masovna svijest o vezi potrošnje energije i kvalitete čovjekova okoliša – naglašava Vjeran Piršić.

Vjekoslav Majetić nam je potvrdio da i za XD razvijaju solarne punjače na samom automobilu, a u dodatnoj bi opremi za njega bile i male vjetrenjače, što bi automobilu dalo veću autonomnost.

U Nizozemskoj porezne olakšice i do 6.400 eura, a u nas plaćaju još i veće namete
Za razliku od većine razvijenih zemalja, Hrvatska ni u primisli ne potpomaže kupnju vozila na alternativni pogon. Čak je i autoplin kao ekološki prihvatljivije fosilno gorivo dolaskom Mađara u Inu znatno poskupio, dok se, primjerice, u Italiji i Francuskoj, za registraciju vozila na plin dobije jednokratni poticaj od 750 eura. Ali, Hrvatska ne daje poticaje ni za hibridna vozila (kombinacija klasičnog i pogona na struju).

Najveći poticaj daje Nizozemska, 6400 eura. Belgijci daju olakšicu od 4230 eura, Irska 3794, Grčka 3328 eura, Island 3072, Monako 3000, Španjolska 2500, Francuska 2300, Italija 1808, Slovačka i V. Britanija 1200, Švedska 1000, Austrija 500 eura... Slovenci oslobađaju od plaćanja poreza vlasnike auta koji ispuštaju manje od 115 grama CO2 po kilometru.

U SAD-u kupac hibrida ima olakšicu od 3150 dolara, a Obama je najavio da će od 2012. ona biti 7000 dolara te odobrio kredit od 250,000.000 dolara Tesla Motorsu za razvijanje obiteljskog auta na struju. Paradoksalno, ali u Hrvatskoj vlasnici hibrida plaćaju još i veće namete, jer zbog baterije imaju veću naknadu za zbrinjavanje autodijelova.

HT je odlučio poskupiti cijene razgovora s fiksnih telefona. O tome je obavijestio svoje korisnike letkom uz račune za veljaču. No, u letku tek upućuje svoje korisnike na to da se o novim cjenovnim izmjenama mogu informirati 1. travnja na stranicma HT-a, ili pak u dnevnim novinama – Vjesniku?! I to je sve.

Proceduralna zavrzlama

Pokušali smo doznati o čemu je riječ, a HT-ova služba odnosa s javnošću vrlo je brzo poslala odgovor. Naime, poskupljenje im mora odobriti regulatorna agencija, odnosno Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Usto, tvrde oni, u potpunosti poštuju Zakon kada je riječ o obavještavanju korisnika. Cijene će se mijenjati od 1. svibnja, a prvog će travnja svi sve znati i rok od 30 dana bit će ispoštovan.

No, ono što je u slučaju poskupljenja ipak dobra vijest jest da je riječ tek o usklađenju cijena s povećanjem PDV-a, što bi u konačnici trebalo osigurati ‘'sitnije'’ poskupljenje i nije riječ o svim tarifama jer je za neke poskupljenje već ‘'odrađeno'’.

Nije po zakonu

U Udruzi za promicanje prava korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga Telekom tvrde da HT nije postupio po zakonu. Telekom je mišljenja da takav postupak T-Coma nije u skladu sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama. Naime, članak 24. stavak 7. tog zakona jasno propisuje da operator u slučaju promjene cjenovnih sustava “mora izvijestiti pretplatnika pisanim ili elektroničkim putem o predloženim izmjenama i njegovu pravu na raskid ugovora”. Dakle, po našem mišljenju, T-Com je bio dužan pretplatnike obavijestiti točno koje cjenovne korekcije predlaže te naglasiti kako svaki pretplatnik ima pravo u roku 30 dana od objave novog cjenovnog sustava raskinuti svoj ugovor s T-Comom bez ikakve naknade. Odredba Zakona koja pretplatnicima omogućuje da u ovakvim slučajevima kada operator povećava cijene raskinu ugovor bez obveze plaćanja ikakve odštete operateru, čini nam se dobra prilika za sve korisnike koji bi željeli prijeći nekom drugom operateru da do 30. travnja raskinu ugovor s T-Comom i uslugu ugovore s onim operaterom za kojeg smatraju da im je povoljniji. Ujedno pozivamo stručne službe Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije da provedu stručni nadzor i utvrde je li T-Com postupio sukladno odredbama Zakona ili je povrijedio zakon, za što su propisane kazne do 1,000.000 kuna.

Svrha je izmjena cijena usklađenje cijena paketa i opcija HT-a s novom stopom PDV-a. Promjenom stope PDV-a krajem srpnja prošle godine utvrđeno je kako su cijene određenih javnih govornih usluga HT-a od strane HAKOM-a bile odobrene s uključenim PDV-om od 22 posto, dok su druge bile odobrene u neto iznosu, bez uključene stope PDV-a od 22 posto. Kod onih opcija/paketa kod kojih je odobrenje glasilo na neto iznos, HT je tada primijenio novu stopu PDV-a. S druge strane, kod onih paketa/opcija čije su cijene bile odobrene u bruto iznosu, HT nije smio po istom principu na neto iznos primijeniti novu stopu PDV-a.HT je zatim zatražio izdavanje suglasnosti na neto cijene kako bi mogli primijeniti novu stopu PDV-a.Krajem prošle godine HAKOM je izdao suglasnost na cijene svih paketa i opcija HT-a sa i bez uključene nove stope PDV-a od 23 posto.

Playboyjeva zećica otkrila je da je primila nagradu zato što je s nekim provela noć. Maja Morales (20) u Red Carpetu priznala je da je s nekim spavala samo zbog novca.

 Svojedobno je Anti preko telefona rekla da ima mušteriju te da zato se ne može s njim naći. Njemu to ne smeta jer mu je bitnije da netko svoj posao obavlja što profesionalnije. Starleta smatra da svaki dobar rad treba biti dobro nagrađen. Rekla je da joj je Ante Gotovac (41) solidan ljubavnik, inače ne bi bio u njenom društvu. Maja je izjavila da još nije iskusila grupni seks, a ni Ante ne bi volio još nekog u njihovom krevetu.

- Ne da mi se toliko raditi, pa moram Maju namiriti. Tko će to sve? - kazao je Ante i dodao da je Maja brutalna u krevetu te da mu je bolja od svih prije. Njih dvojie već neko vrijeme žive zajedno, a tijekom vikenda su se navodno posvađali. Maju je policija kasnije zaustavila jer je pijana jurila 220 km na sat bez vozačke dozvole.

Softver-ski firewalli obično štite samo jedno računalo, na koji je instaliran, osim ako drugo računalo dijeli Internet vezu od zaštićenog računala. Firewall može kontrolirati komunikaciju na način da pita korisnika svaki put kada se pokuša uspostaviti vezu.

Ovaj program takođe možete nuditi određeni nivo detekcija upada, dozvoljavajući programu da ukine i blokira vezu ako postoji sumnja da je na djelu pokušaj upada ili napada na računalo.
Za osobne potrebe odnosno za kućne korisnike gašenje svih mrežnih servisa i instaliranje svježih ispravki uglavnom je dovoljno da se osiguraju od vanjskih napada.

Na gornjoj i donjoj slici vidite slikovni prikako kako to u praksi i radi.

Glavni problem je u tome što su instalirani na sistemu koji štite, tako da napadi na sam firewall mogu uticati na sistem i obrnuto:
Umjesto smanjivanja mrežnih servisa, firewall je dodatni servis koji troši sistemske resurse i takođe može biti meta napada.

Ako je računalo napadnuto od strane Spyware ili sličnih programa, oni mogu manipulirati firewallom, zato što rade na istom računalu.

Vrlo često alarmiraju korisnika o napadu kada za to nema potrebe, npr. kada korisnik pokušava uspostaviti vezu na zatvoreni port, ili pogrešno shvaćaju mrežni promet kao napad.
Bez obzira na sve navedeno, firewall daje samo lažni osjećaj sigurnosti, rad na internetu sa Windows operativnim sustavom danas bez ikakve forme firewall-a je izuzetno riskantan.

Sada vrlo mnogo ativirusa daje i firewall zaštitu,no ako se odlučite za pojedinaćnu zaštitu akve vrste možemo preporućiti "Zone Alarm" ili možete pogledati neku od navedenih adresa

Comodo Firewall
Ashampoo FireWall
Outpost Firewall
 

Za diplomu nikada nije kasno i jako sam ponosan na sebe. Bio sam najstariji na tečaju, ali nisu važne godine da nešto naučiš, kazao je Josip Orbanić (79) iz Pule koji je uspješno završio tečaj osnova informatike.

- Imam u svojoj sobi kompjutor, ali nemam internet tako da mi neki 'crv’ ne bi pojeo podatke. Dovoljno mi je što znam na njemu pisati svoje knjige i spremati ih na CD. Kompjuter mi je pomogao da napišem rječnik na istarskom dijalektu s oko 6000 riječi - kaže ponosno Josip.

O  tome da bi unatoč godinama išao na tečaj informatike, nikome od obitelji nije htio govoriti jer kaže nikoga to zanima.

- S kompjuterom sam se susreo tek kad sam otišao u mirovinu. Zakoračio sam u 80-e i mislim da bi svi stari ljudi trebali pokušati raditi na kompjutoru.

Odslušao sam 20 sati tečaja i to je dosta za mene. Ne želim ići dalje - zaključio je Josip.

Na YouTubeu je u srijedu navečer osvanuo video pod nazivom 'Welcome to Križevci' (video je uklonjen) u kojem se gotovo dvije minute redaju snimke nasilja među djecom.

Video je napravljen kao svojevrsna kompilacija najboljih tučnjava školaraca. U prvom kadru dvojica se tuku na školskom igralištu. Jedan od udarca pada na pod, dok mu drugi sjeda na prsa i šamara ga. U drugom kadru učenik 'cipelari' vršnjaka, a u trećem se dvojica dječaka tuku na hodniku škole dok ostali navijaju. Psihologinja u križevačkoj Gimnaziji, Sanela Štubelj šokirana je kako su djeca mogla snimati mobitelom nasilje te onda to postaviti na internet.

Za nju je to, kaže, preverzija.

- Time neki žele steći pozornost, ali na krivi način, zbog kojega svi na snimci mogu imati trajne posljedice - rekla je Štubelj za Večernji list. Korisnik Kristijan1220, koji je postavio video na YouTube, na svom profilu ima još jedan šokantan video pod nazivom 'Zeko puši'. U njemu dječaci muče zeca pokušavajući mu u usta ugurati goruću cigaretu.

Žena (55) u požaru zgrade u Osijeku nagutala se dimaElizabeta B. (55) iz Osijeka nagutala se dima u požaru zgrade u Drinskoj ulici u četvrtak malo iza ponoći.

S ozljedama dišnih kanala hitna ju je odvezla u KBC Osijek gdje su ju zadržali na liječenju. Požar je buknuo u podrumskim prostorijama, a Elizabeta je u to doba spavala. Požar je gasilo 14 vatrogasaca s pet vozila, a vatru su u potpunosti ugasili za pola sata. Izgorjela su tri spremišta u podrumu. Policija još nije pronašla vlasnike tih prostora.

Ovo je u posljednje vrijeme već drugi požar u podrumu u istoj zgradi. U zgradi su vandali i već tri puta zapalili otirače ispred stanova.

Sve žene koje muku muče s bolnim menstruacijama uskoro će moći odahnuti, kažu znanstvenici iz Američkog društva kemičara.

Naime, oni su, kako prenosi Daily Mail, pronašli "čudotvornu" tabletu koja će djelovati kao anestetik i ciljano će otklanjati bol s kojom se milijuni žena susreću prije mjesečnice. Studija, provedena na čak 70 tisuća žena, pokazala je da pilula na kojoj još znanstvenici rade ublažava bolove i PMS pa su žene u kojih je PMS izuzetno izražen, nakon uzimanja pilula priznale da se osjećaju puno bolje i da nisu razdražljive kao inače.

Dismenorrhea, sastojak koji djeluje kao blagi anestetik, još nije službeno odobrila Agenciji za hranu i lijekove pa znanstvenici nastavljaju s istraživanjem i unapređenjem lijeka, koji će, vjeruju, svjetlo dana ugledati 2014.

– Ma što se to ovdje događa – začuđeno su se pitali prolaznici gledajući brojne fotoreportere, kamermane i novinare koji su tijekom današnjeg jutra dežurali pred splitskim rodilištem.

A “to” se dogodilo nešto prije 12 sati. Sretni tata Željko Kerum u nosiljci je iz rodilišta iznio svoga novorođenog sinčića Franu.

Fani bez šminke

Splitskom gradonačelniku i poduzetniku ovo je treće dijete, sina Joška i kćer Nevu dobio je u braku sa suprugom Ankicom, no prvo koje mu je podarila njegova nova izabranica, mlađahna Fani Horvat.

Mladoj majci nisu smetali blicevi, navikla je na pozornost javnosti otkada ju je Kerum “priznao” kao svoju novu djevojku. No, za razliku od dosadašnjih pojavljivanja sa svojim Željkom, jučer nije bila našminkana. Odjenula je zato modernu strech sivu haljinu te crne kožne čizme s visokim sarama. I, naravno, kao svaka prava Splićanka, velike crne naočale. Uostalom, Fani je sada “prva dama” Splita.

A Željko je veselje pokazao crvenom kravatom. Nije bio raspoložen za davanje izjava, a tek jednu riječ prozborila je baka Anita Horvat.

– Super – odgovorila je na pitanje kako se osjeća.

Obitelj na okupu

Za upravljač Kerumova BMW-a “sedmice” sjeo je Fanin brat, Franin ujak Saša, Anita je bila suvozačica, a sretni roditelji i dječak smjestili su se na stražnje sjedište. Uputili su se ka Kerumovoj novoj vili na Mejama, gdje se napokon na okupu našla cijela obitelj.

Navodno će im neko vrijeme društvo praviti i Anita, pomoći će svojoj kćerki Fani brinuti se za dijete. Kuća je velika, mjesta ima. Valja vidjeti kako će se Kerum slagati s punicom.

Mobilni internet drastično će se povećati, čak 40 posto do 2014. godine, a podatkovni promet do tad porast će nevjerojatnih 3900 posto što stvara potrebe za mrežama nove generacije koje će zadovoljiti rastuće potrebe korisnika, osobito u video i podatkovnim aplikacijama, istaknuo je danas Tony Shakib na otvaranju 9. Cisco Expo konferencije koja se do 26. ožujka održava u Splitu.
 

- Prema našim procjenama gotovo 90 posto cjelokupnog prometa na internetu do 2014. činit će video sadržaji – kazala je Ana Blažinić direktorica Cisco-a Hrvatska.

Video je napravio revoluciju u korištenju mreže, jer kako pokazuju podaci, sve manje ljudi internet koristi za pretraživanje i uporabu on-line aplikacija, dok video streaming i preuzimanje video sadržaja predstavlja trend koji će se nastaviti i u narednim godinama.

Budućnost poslovanja, posebice za pružatelje usluga, u Cisco-u vide u „Cloud Computingu“ i virtualizaciji.

- Razvojem „Cloud Computinga“ omogućava se drastičan razvoj infrastrukture, dodatno jačanje mreže i stvaranje virtualnih mjesta za pohranu podataka, što utječe na razvoj velikog broja usluga i mogućnosti te iziskuje razvoj i primjenu kompleksne infrastrukture – rekao je Tony Shakib, potpredsjednik Cisco-a za tržišta s brzim ekonomskim rastom.

Da sam prije doznala da Nevenu treba lijep stan s pogledom na more i šumicu, ne bih uzela podstanara, rekla je manekenka Jelena Urukalo (24) nakon što je doznala da modni stilist Neven Ciganović (39) živi u podrumu trošne dvokatnice na zagrebačkom Goljaku.

Neven već šest mjeseci stan od 40 kvadratnih metara dijeli s mlađim cimerom koji mu svaki dan šeta kujicu Dašenku. Za podrumski stan, koji je nekad bio skladište trgovine, Neven i cimer najamninu plaćaju 350 eura na mjesec. Zato bi Jelena rado pomogla kolegi i ponudila mu svoj stan bez najamnine.

- Ako se našao u krizi, mislim da bi mu odgovarao stan uz more, a tu bi lijepo bilo i njegovoj kujici Dašenki - uz osmijeh je kazala manekenka. Dodala je da se stilist nimalo ne mora sramiti što ima finacijskih problema. Modni agent i komičar Boris Kosmač (38) cijeni stilista Nevena i jako mu je žao što ima problema.

Poznat humanitarac Joško Čagalj (36) zvani Jole priključio bi se Jeleni i Borisu.

- Ako treba, skupit će se kolege i darovat mu televizor ili što god mu je potrebno - kaže Jole. Najbolji prijatelj Marko Grubnić kaže da bi Nevenu sigurno pomogao da mu treba, ali njemu, kako kaže, pomoć nije potrebna.

BORIS KOSMAČ: CIGI, GLAVU GORE
Recesija je snažno pogodila šoubizere. No to je sve samo prolazno. Nevenu ne treba biti neugodno jer nitko od nas ne zna što ga čeka. Nevene, glavu gore!

Na službenoj grupi reality showa 'Farma' na Facebooku objavljeno je kako je Maja Morales napustila show. Starleta je farmerima vijest objavila na obiteljskom sastanku.

Nitko nije bio iznenađen njenim potezom jer su odmah vidjeli da ona nije za seoski život.

- Nije se mogla naviknuti na seoski život. Nije mislila da će na farmi biti baš pravi rad i prava izolacija. Kazala je da to nije za nju te da joj nedostaje njeno društvo - kazala nam je glasnogovornica Nove TV Vedrana Cvetko.

Maja neće snositi sankcije zbog prijevremenog izlaska jer se to ne kosi s pravilima. Naime, iz showa može izaći svatko tko procjeni da se neće moći izdržati seoski život.

Ovaj tjedan neće biti novih ulazaka na farmu, a Maju će zamijeniti netko od šest izazivača među kojima su Dževad Zahirović, Bruno Orešković, Stjepan Božić, Angie Garany, Tanja Rukavina i Sebastijan Popović.

Prije odlaska na 'Farmu' Kristijan Curavić (35) u studio Nove TV došao je s Majom Morales (20). Na provokaciju voditeljice Mije Kovačić bi li mogla zavesti nekog zauzetog poput Curavića, Maja je kazala da bi to morala provjeriti. Ronioc se nasmijao i otkrio da će bez Nikoline teže izdržati nego bez mora.

Sabina Čedić tvrdi da se neće seksati na Farmi. Marinela Jantoš Ella (38) pobijedila je Ivu Amulića u igri 'Oslobodi pijetla' i postala je prva gazdarica. Prošlogodišnji pobjednik showa Mario Mlinarić prognozirao je da će ove godine pobijediti Curavić. U trećoj sezoni “Farme” natjecatelji će prvi put dobiti staklenik, u kojem će uzgajati povrće, morat će se baviti lončarstvom i brinuti se za pčele.

Imaju veliki staklenik s posađenih 1420 sadnica povrća. Ako manekenke, pjevači i starlete žele jesti, morat će se brinuti da sadnice ne uvenu. Imanje koje se prostire na deset hektara osiguravat će zaštitarska služba. Dvadeset zaštitara u smjenama će s pet pasa obilaziti područje oko farme. Moraju paziti da nitko nepozvan ne upadne na imanje. Psi su belgijski ovčari koje policija i vojska trenira za intervencije. Najčešće su istrenirani za traženje eksploziva i droge.

Tako će i ovi psi biti spremni reagirati u opasnim situacijama. Farmerima će na imanje dolaziti razni stručnjaci. Tkalja će ih u tkalačkoj sobi učiti kako su žene prije radile odjeću. Narodni liječnik pokazat će im kako se izliječiti pijavicama, a stočar kako da u pet minuta ošišaju ovcu.
Od gline će morati izrađivati posuđe. Farmeri će morati pokazati i spretnost u obradi drva.

Dobit će zadatak napraviti drvena kola i skulpture. Kako da ulove što više ribe, pokazat će im i profesionalni ribič. Za Uskrs farmerima u goste dolazi etnologinja kako bi ih podučila tradicionalnom bojenju pisanica. Voskom će crtati po jajima i zatim će ih morati bojiti. I ove godine glavna nagrada je pola milijuna kuna. Ove sezone o imunitetu duelista, koji će u dvoboj za ostanak na farmi, odlučivat će gledatelji.

Fani Horvat (25), djevojka splitskoga gradonačelnika Željka Keruma, zbog koje je ostavio suprugu, rodila je sina u nedjelju u novom splitskom rodilištu oko 10.30 sati.

Dječak je težak 3450 grama i dugačak 50 centimetara. Prirodni porođaj, kako doznajemo, prošao je bez komplikacija, a Fani je rodila četiri dana prije termina. Željku Kerumu (49) ovo je treće dijete, a navodno će ga nazvati Frane. Kako doznajemo, Kerum nije bio s Fani na porođaju. Kerumovu djevojku, s kojom je u vezi pet godina, u rodilište su primili oko 4 sata. Šest sati poslije rodila je svoje prvo dijete. Malo nakon 13 sati u bolnicu je u posjet stigao Kerum s Faninom majkom Anitom Horvat u svom BMW-u. Pri dolasku ostavio je auto pred ulazom u rodilište, no nakon nekog vremena vratio se i preparkirao ga.

U bolnici se gradonačelnik zadržao oko sat i pol, a potom je izašao na stražnji ulaz kako bi izbjegao medije.
 

- Ovo je privatna, initmna stvar i nije za medije - rekao je splitski gradonačelnik zahvalivši novinarima na čestitkama.
Svojoj voljenoj Fani u bolnicu nije donio cvijeće, ali je zato nosio prepune vrećice s logotipom svojeg lanca trgovina Kerum.